Sarajevo osiguranje lani ostvarilo dobit od 1,7 miliona KM
Elementarna nepogoda koja je pogodila BiH (i region) zasigurno će kao posljedicu imati velike štete na imovini. Imate li nekih saznanja o eventualnim štetama i u kojoj mjeri ta dešavanja mogu potaknuti firme i stanovništvo da više povedu računa o osiguranju svoje imovine?
Vanredno stanje je još na snazi, a moguće je i dalje pogoršanje vremenskih prilika sa novim padavinama. I mi djelujemo u vanrednim okolnostima, pokušavajući da izađemo u susret našim klijentima. Do sada smo na području Sarajeva primili prijavu štete vezano za pucanje balona iznad ledene plohe na Zetri, gdje je Sarajevo osiguranje osiguravalo određene mašine u prostoru ledene plohe. Također smo primili i prijavu štete po osnovu pada snijega na vozilo kao i za nekoliko saobraćajnih nezgoda, a u toku je procjena uzroka pada krova na Ledenoj dvorani centra Skenderija. Prema informacijama koje dobijamo sa terena, možemo očekivati da će biti prijavljene i određene štete na dalekovodima i naponskoj mreži u području Hercegovine, kao i samom gradu Mostaru.
U svakom slučaju, možemo očekivati povećani broj šteta na području cijele BiH zbog vremenskih nepogoda. Pouzdane informacije o njihovom broju i visini ćemo imati po okončanju vanrednog stanja i nakon sveobuhvatne procjene svih šteta po osnovu polica Sarajevo osiguranja.
Nažalost, iako smo ovih dana svjedoci da elementarne nepogode nanose velike štete kako privatnoj tako i državnoj imovini, veliki dio te veoma vrijedne imovine uopšte nije osiguran. Mislim da ni odgovorni organi u državi nisu svjesni kolikom se riziku izlažu kada toleriraju situaciju u kojoj se firme u državnom vlasništvu ne osiguravaju. Nadam se da će ova nepogoda i vanredna situacija biti, na izvjestan način, opomena svima nama da je nužno osigurati se od rizika i na taj način učiniti sve da se umanje štete nastale na imovini.
Globalna ekonomska kriza zasigurno ima uticaja i na BiH, a posljedice se osjećaju i na tržištu osiguranja. Možete li ukratko dati presjek trenutnog stanja u bh. sektoru osiguranja i smatrate li da će ova godina, za koju mnogi analitičari kažu da će biti izuzetno teška za poslovanje, donijeti stagnaciju tržišta osiguranja?
Ukupno ostvarena premija osiguranja prema podacima za 2011. godinu koje su objavile entitetske agencije za nadzor iznosi nešto preko 488 miliona KM. Prema tim pokazateljima tržište osiguranja u BiH bilježi rast premije za 3,4 posto u odnosu na 2010. godinu, dok je taj rast kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH 2,1 posto, unatoč krizi i činjenici da sektor osiguranja u regionu uglavnom iskazuje negativne pokazatelje u odnosu na prethodne godine.
To je svakako pozitivna činjenica, koja ipak ne daje razlog za neki pretjerani optimizam kada se stvari posmatraju u realnim okvirima. Naše tržište osiguranja po obimu je na dnu evropske ljestvice i zbog te niske polazne osnovice logično je da iskazujemo rast.
S druge strane, ako pogledamo učešće pojedinih vrsta osiguranja u portfelju, gdje je su neživotna osiguranja zastupljena u ukupnoj premiji sa 83,6 posto, a životna osiguranja sa svega 16,4 posto, vidljivo je da morao postojati značajan prostor za porast životnih osiguranja. Taj porast premije životnih osiguranja u prošloj godini je i ostvaren sa svega 7,4 posto u odnosu na 2010, što je, opet, u skladu sa jako lošom ekonomskom i političkom situacijom koja je vladala tokom 2011. godine, te sve većim padom standarda najširih slojeva stanovništva.
Nema nikakve sumnje da će u 2012. biti još teži uslovi za poslovanje sektora osiguranja jer mi ne možemo raditi izvan konteksta negativnih kretanja u privredi. Ipak, nada postoji da će završetak uspostave vlasti kroz formiranje novog Vijeća ministara BiH te aktivnosti entitetskih vlasti, a posebno Vlade Federacije, na pokretanju značajnih razvojnih projekata biti signal da stvari u ovoj zemlji kreću u pozitivnom smjeru.
Dobit iznad plana
Sarajevo osiguranje je i u 2011., unatoč otežanim uslovima poslovanja, zadržalo vodeću poziciji na tržištu osiguranja u BiH sa 62,37 miliona KM premijskog prihoda. Da li ste i u kojoj mjeri zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima, uvažavajući činjenicu da je najznačajniji rast ostvaren kod osiguranja imovine i osiguranja automobilske odgovornosti, dok je i pored blagog rasta, udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji i dalje skroman?
Mi možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima u 2011., pogotovo jer je Sarajevo osiguranje u vjerovatno najtežim uvjetima za poslovanje od rata naovamo ostvarilo rast premijskog prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 6,3 posto ili 3,7 miliona KM. Ostvarili smo i porast tržišnog učešća koje je na kraju 2011. iznosilo 12,7 posto na nivou BiH, odnosno 17,5 posto među društvima sa sjedištem u Federaciji BiH.
To što najveći udio u našem porastu čini portfelj neživotnih osiguranja je, prije svega, posljedica činjenice da životna osiguranja na našem tržištu imaju značajno niži udio u ukupnom portfelju u odnosu na razvijena evropska tržišta, pa čak i u odnosu na region. Svakako da će prioritet u našim razvojnim ciljevima u narednim godinama biti poboljšanje prodaje životnih osiguranja, u skladu sa porastom ove vrste osiguranja na tržištu i poboljšanjem opštih kretanja u ekonomiji te usvajanjem određenih zakonskih rješenja koja će podstaći prodaju životnih osiguranja. Nažalost, o nekom značajnijem udjelu životnih osiguranja, kako u ukupnom portfelju, tako i u portfelju Sarajevo osiguranja, moći ćemo govoriti tek kada dođe do zaustavljanja negativnih trendova u ekonomiji. Onda kada umjesto porasta broja nezaposlenih budemo imali rast zaposlenosti i životnog standarda, jer jedino ljudi koji imaju stabilna primanja sa kojima mogu zadovoljiti sve svoje osnovne potrebe, mogu razmišljati o dugoročnoj zaštiti od rizika i štednji kroz kupovinu police životnog osiguranja.
Ostvareni (preliminarni) rezultati upućuju na zaključak da će Vaša kompanija ostvariti profit. Da li će dobit biti u skladu sa planskim projekcijama ili...?
Naša dobit iznosi 1,7 miliona KM i ona je nešto veća od planirane dobiti. Sarajevo osiguranje već godinama posluje sa dobiti i to je jedan od razloga što nas, bez lažne skromnosti, sa pravom već godinama smatraju najboljim društvom za osiguranje u BiH.
Nije vrijeme za privatizaciju
Terzić: U odnosu na prethodnu godinu ostvarili smo rast premijskog prihoda za 6,3 posto
Vlada FBiH nedavno je najavila privatizaciju i prodaju državnog kapitala u nekoliko kompanija, među kojima je i Sarajevo osiguranje. Da li je pravo vrijeme za prodaju dionica uspješnih kompanija?
Svjesni smo da Vlada Federacije planira prodaju nekoliko preduzeća sa državnim kapitalom i ne bih posebno komentarisao ovaj plan kada su u pitanju druga uspješna preduzeća. Što se tiče privatizacije 45,48 posto kapitala u Sarajevo osiguranju, mogu samo ponoviti ono što sam isticao u više navrata nakon što je objavljen plan privatizacije: uvjereni smo da federalna vlast neće žuriti sa provođenjem privatizacije i da će tražiti povoljniji trenutak za prodaju dijela kapitala Sarajevo osiguranja u državnom vlasništvu.
Menadžment Sarajevo osiguranja i ja kao direktor ne možemo direktno uticati na to u kom pravcu će ovaj proces teći, ali sam ubijeđen da će pronalazak strateškog partnera biti prioritet za Vladu FBiH, kada dođe povoljan momenat za prodaju dionica u vlasništvu Federacije BiH. S druge strane, poznat je i koncept iz zemalja okruženja, gdje je država zadržala određeni udio u vlasništvu jednog osiguravajućeg društva i ono je, najčešće, i tržišni lider, kao što je to Sarajevo osiguranje u BiH.
Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja u FBiH, lani je Sarajevo osiguranje bilo rekorder u isplati šteta osiguranicima i klijentima (28,75 miliona KM) po osnovu različitih vrsta osiguranja. Da li je to uticalo na očuvanje stabilnosti i likvidnosti Društva?
Visina isplaćenih šteta ponajprije svjedoči o snazi i kapacitetu Sarajevo osiguranja da izađe u susret svim zahtjevima svojih klijenata. Čak i najveće štete, one koje bi neka druga društva dovele u velike probleme, nas nisu stavile u poziciju da se brinemo o očuvanju stabilnosti i likvidnosti. Moram istaći i činjenicu da smo tokom prošle godine imali oko 2,8 miliona KM tzv. prijeratnih šteta, koje su nastale prije 1992. godine, što znači da smo bez premijskog prihoda u prošloj godini ipak isplatili i te štete. Svi pokazatelji finansijskog poslovanja su pozitivni i to je još jedan od razloga zbog kojih naši osiguranici i ubuduće mogu imati puno povjerenje u Sarajevo osiguranje.
Koliki je procenat isplate šteta u odnosu na ukupan broj prijavljenih šteta, i da li je bilo pokušaja prevara po tom osnovu?
Tokom prošle godine u obradi je bilo 18.672 zahtjeva za naknadu štete iz neživotnih osiguranja i 890 šteta iz oblasti osiguranja života. Riješeno je 14.236 šteta neživotnih osiguranja u ukupnom iznosu od 26,4 miliona KM te svih 890 šteta iz oblasti osiguranja života u ukupnom iznosu od 2,3 miliona KM. Procenat ukupno riješenih u odnosu na prijavljene štete (po broju) u 2011. godini iznosi 77,3 posto.
Kada su u pitanju prevare, može se reći da je Sarajevo osiguranje, zbog svog pozitivnog imidža i efikasnosti u isplati šteta, na meti onih koji pokušavaju da prevarom naplate štetu koja se nije dogodila. I tokom prošle godine bilo je nekoliko slučajeva koji su okarakterisani sumnjivim u smislu pokušaja prevare. Na ovom pitanju sarađujemo i sa drugim društvima koja se susreću sa sličnim slučajevima.
Kakvi su poslovni planovi Sarajevo osiguranja u 2012. godini i da li, kao tržišni lider, pripremate nove proizvode, npr. po osnovu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i slično?
Sarajevo osiguranje bazira svoje planove na zadržavanju liderske pozicije na tržištu te povećanju tržišnog udjela kroz proširenje portfelja imovinskih osiguranja fizičkih i pravnih lica, kao i na daljem razvoju životnog osiguranja, posebno u segmentu osiguranja djece, a dio naših planova svakako se odnosi na uvođenje paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Koliko ćemo uspjeti u realizaciji ovih planova ovisi ne samo od naših aktivnosti nego i od dešavanja na tržištu osiguranja, ali i općenito, od razmjera eknomske krize u BiH i okruženju.
Reforma penzionog sistema
Reforma penzionog sistema, koja bi donijela značajne efekte i razvoj industrije osiguranja, nikako da zaživi. Šta je razlog tome i ko su kočničari tih reformi koji na (in)direktan način utiču i na dalji razvoj industrije osiguranja u BiH?
Javnosti je poznato da je Vlada krajem januara imenovala članove Grupe za izradu konačnog teksta Strategije reforme penzionog sistema u Federaciji BiH. Ova grupa ima zadatak da sagleda postojeći sistem penzionog i invalidskog osiguranja i ranije razmatranu Strategiju reforme penzionog sistema i usporedne sisteme penzionog osiguranja, kako u okruženju tako i šire, te da Vladi FBiH predloži novi tekst Strategije, koji će unaprijediti stanje u penzionom sistemu Federacije BiH. Uz ovo, Grupa je obavezna da predloži i odgovarajući model penzionog sistema, kao i novi sistem obračuna i povećanja penzija.
Ono što je dosadašnji prijedlog Strategije predviđao su tri stuba penzionog osiguranja: međugeneracijsku solidarnost, povlaštene penzije i dobrovoljno penziono osiguranje. Nije mi poznato zašto do sada nije urađeno više na ovom pitanju, ali možete pretpostaviti, kao što i ja pretpostavljam, da je za provođenje ovakve, sistemske reforme potrebno stvoriti odgovarajuće preduslove i imati suštinsku podršku države.
Svakako da će donošenje novih zakonskih rješenja doprinjeti ubrzavanju reforme, no bez dizanja ekonomije na noge, ta reforma će biti teško izvediva. U situaciji kada prema podacima Svjetske banke, oko polovine stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, prioritet je stvaranje novih radnih mjesta kako bi smo kroz reformu dobili kvalitetne nove osiguranike i kako bi se na taj način i tržište osiguranja dalje razvilo.
Već dugo vremena, unatoč nastojanjima nadležnih agencija i udruženja, na tržištu vlada nelojalna konkurencija, a gorući problem i dalje je nepoštivanje premijskog sistema AO. Budući da već mnoga društva posluju u oba entiteta, da li je po tom pitanju nešto konkretno urađeno?
Nažalost, premijski sistem osiguranja automobilske odgovornosti se i dalje ne poštuje i ne vjerujem da se na ovu temu može reći išta novo. Očigledno je da se bez oštrijih kaznenih mjera u ovoj oblasti teško može očekivati neka promjena nabolje. Mnogo puta je u okviru Udruženja društava za osiguranje FBiH postignut dogovor na ovu temu između nas koji predstavljamo osiguravajuća društva, ali niti jednom do sada taj dogovor nije ispoštovan u mjeri da se situacija značajnije izmjenila i da su prestala kršenja premijskog sistema AO.
(www.profitiraj.ba)
Vanredno stanje je još na snazi, a moguće je i dalje pogoršanje vremenskih prilika sa novim padavinama. I mi djelujemo u vanrednim okolnostima, pokušavajući da izađemo u susret našim klijentima. Do sada smo na području Sarajeva primili prijavu štete vezano za pucanje balona iznad ledene plohe na Zetri, gdje je Sarajevo osiguranje osiguravalo određene mašine u prostoru ledene plohe. Također smo primili i prijavu štete po osnovu pada snijega na vozilo kao i za nekoliko saobraćajnih nezgoda, a u toku je procjena uzroka pada krova na Ledenoj dvorani centra Skenderija. Prema informacijama koje dobijamo sa terena, možemo očekivati da će biti prijavljene i određene štete na dalekovodima i naponskoj mreži u području Hercegovine, kao i samom gradu Mostaru.
U svakom slučaju, možemo očekivati povećani broj šteta na području cijele BiH zbog vremenskih nepogoda. Pouzdane informacije o njihovom broju i visini ćemo imati po okončanju vanrednog stanja i nakon sveobuhvatne procjene svih šteta po osnovu polica Sarajevo osiguranja.
Nažalost, iako smo ovih dana svjedoci da elementarne nepogode nanose velike štete kako privatnoj tako i državnoj imovini, veliki dio te veoma vrijedne imovine uopšte nije osiguran. Mislim da ni odgovorni organi u državi nisu svjesni kolikom se riziku izlažu kada toleriraju situaciju u kojoj se firme u državnom vlasništvu ne osiguravaju. Nadam se da će ova nepogoda i vanredna situacija biti, na izvjestan način, opomena svima nama da je nužno osigurati se od rizika i na taj način učiniti sve da se umanje štete nastale na imovini.
Globalna ekonomska kriza zasigurno ima uticaja i na BiH, a posljedice se osjećaju i na tržištu osiguranja. Možete li ukratko dati presjek trenutnog stanja u bh. sektoru osiguranja i smatrate li da će ova godina, za koju mnogi analitičari kažu da će biti izuzetno teška za poslovanje, donijeti stagnaciju tržišta osiguranja?
Ukupno ostvarena premija osiguranja prema podacima za 2011. godinu koje su objavile entitetske agencije za nadzor iznosi nešto preko 488 miliona KM. Prema tim pokazateljima tržište osiguranja u BiH bilježi rast premije za 3,4 posto u odnosu na 2010. godinu, dok je taj rast kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH 2,1 posto, unatoč krizi i činjenici da sektor osiguranja u regionu uglavnom iskazuje negativne pokazatelje u odnosu na prethodne godine.
To je svakako pozitivna činjenica, koja ipak ne daje razlog za neki pretjerani optimizam kada se stvari posmatraju u realnim okvirima. Naše tržište osiguranja po obimu je na dnu evropske ljestvice i zbog te niske polazne osnovice logično je da iskazujemo rast.
S druge strane, ako pogledamo učešće pojedinih vrsta osiguranja u portfelju, gdje je su neživotna osiguranja zastupljena u ukupnoj premiji sa 83,6 posto, a životna osiguranja sa svega 16,4 posto, vidljivo je da morao postojati značajan prostor za porast životnih osiguranja. Taj porast premije životnih osiguranja u prošloj godini je i ostvaren sa svega 7,4 posto u odnosu na 2010, što je, opet, u skladu sa jako lošom ekonomskom i političkom situacijom koja je vladala tokom 2011. godine, te sve većim padom standarda najširih slojeva stanovništva.
Nema nikakve sumnje da će u 2012. biti još teži uslovi za poslovanje sektora osiguranja jer mi ne možemo raditi izvan konteksta negativnih kretanja u privredi. Ipak, nada postoji da će završetak uspostave vlasti kroz formiranje novog Vijeća ministara BiH te aktivnosti entitetskih vlasti, a posebno Vlade Federacije, na pokretanju značajnih razvojnih projekata biti signal da stvari u ovoj zemlji kreću u pozitivnom smjeru.
Dobit iznad plana
Sarajevo osiguranje je i u 2011., unatoč otežanim uslovima poslovanja, zadržalo vodeću poziciji na tržištu osiguranja u BiH sa 62,37 miliona KM premijskog prihoda. Da li ste i u kojoj mjeri zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima, uvažavajući činjenicu da je najznačajniji rast ostvaren kod osiguranja imovine i osiguranja automobilske odgovornosti, dok je i pored blagog rasta, udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji i dalje skroman?
Mi možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima u 2011., pogotovo jer je Sarajevo osiguranje u vjerovatno najtežim uvjetima za poslovanje od rata naovamo ostvarilo rast premijskog prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 6,3 posto ili 3,7 miliona KM. Ostvarili smo i porast tržišnog učešća koje je na kraju 2011. iznosilo 12,7 posto na nivou BiH, odnosno 17,5 posto među društvima sa sjedištem u Federaciji BiH.
To što najveći udio u našem porastu čini portfelj neživotnih osiguranja je, prije svega, posljedica činjenice da životna osiguranja na našem tržištu imaju značajno niži udio u ukupnom portfelju u odnosu na razvijena evropska tržišta, pa čak i u odnosu na region. Svakako da će prioritet u našim razvojnim ciljevima u narednim godinama biti poboljšanje prodaje životnih osiguranja, u skladu sa porastom ove vrste osiguranja na tržištu i poboljšanjem opštih kretanja u ekonomiji te usvajanjem određenih zakonskih rješenja koja će podstaći prodaju životnih osiguranja. Nažalost, o nekom značajnijem udjelu životnih osiguranja, kako u ukupnom portfelju, tako i u portfelju Sarajevo osiguranja, moći ćemo govoriti tek kada dođe do zaustavljanja negativnih trendova u ekonomiji. Onda kada umjesto porasta broja nezaposlenih budemo imali rast zaposlenosti i životnog standarda, jer jedino ljudi koji imaju stabilna primanja sa kojima mogu zadovoljiti sve svoje osnovne potrebe, mogu razmišljati o dugoročnoj zaštiti od rizika i štednji kroz kupovinu police životnog osiguranja.
Ostvareni (preliminarni) rezultati upućuju na zaključak da će Vaša kompanija ostvariti profit. Da li će dobit biti u skladu sa planskim projekcijama ili...?
Naša dobit iznosi 1,7 miliona KM i ona je nešto veća od planirane dobiti. Sarajevo osiguranje već godinama posluje sa dobiti i to je jedan od razloga što nas, bez lažne skromnosti, sa pravom već godinama smatraju najboljim društvom za osiguranje u BiH.
Nije vrijeme za privatizaciju
Terzić: U odnosu na prethodnu godinu ostvarili smo rast premijskog prihoda za 6,3 posto
Vlada FBiH nedavno je najavila privatizaciju i prodaju državnog kapitala u nekoliko kompanija, među kojima je i Sarajevo osiguranje. Da li je pravo vrijeme za prodaju dionica uspješnih kompanija?
Svjesni smo da Vlada Federacije planira prodaju nekoliko preduzeća sa državnim kapitalom i ne bih posebno komentarisao ovaj plan kada su u pitanju druga uspješna preduzeća. Što se tiče privatizacije 45,48 posto kapitala u Sarajevo osiguranju, mogu samo ponoviti ono što sam isticao u više navrata nakon što je objavljen plan privatizacije: uvjereni smo da federalna vlast neće žuriti sa provođenjem privatizacije i da će tražiti povoljniji trenutak za prodaju dijela kapitala Sarajevo osiguranja u državnom vlasništvu.
Menadžment Sarajevo osiguranja i ja kao direktor ne možemo direktno uticati na to u kom pravcu će ovaj proces teći, ali sam ubijeđen da će pronalazak strateškog partnera biti prioritet za Vladu FBiH, kada dođe povoljan momenat za prodaju dionica u vlasništvu Federacije BiH. S druge strane, poznat je i koncept iz zemalja okruženja, gdje je država zadržala određeni udio u vlasništvu jednog osiguravajućeg društva i ono je, najčešće, i tržišni lider, kao što je to Sarajevo osiguranje u BiH.
Prema podacima Agencije za nadzor osiguranja u FBiH, lani je Sarajevo osiguranje bilo rekorder u isplati šteta osiguranicima i klijentima (28,75 miliona KM) po osnovu različitih vrsta osiguranja. Da li je to uticalo na očuvanje stabilnosti i likvidnosti Društva?
Visina isplaćenih šteta ponajprije svjedoči o snazi i kapacitetu Sarajevo osiguranja da izađe u susret svim zahtjevima svojih klijenata. Čak i najveće štete, one koje bi neka druga društva dovele u velike probleme, nas nisu stavile u poziciju da se brinemo o očuvanju stabilnosti i likvidnosti. Moram istaći i činjenicu da smo tokom prošle godine imali oko 2,8 miliona KM tzv. prijeratnih šteta, koje su nastale prije 1992. godine, što znači da smo bez premijskog prihoda u prošloj godini ipak isplatili i te štete. Svi pokazatelji finansijskog poslovanja su pozitivni i to je još jedan od razloga zbog kojih naši osiguranici i ubuduće mogu imati puno povjerenje u Sarajevo osiguranje.
Koliki je procenat isplate šteta u odnosu na ukupan broj prijavljenih šteta, i da li je bilo pokušaja prevara po tom osnovu?
Tokom prošle godine u obradi je bilo 18.672 zahtjeva za naknadu štete iz neživotnih osiguranja i 890 šteta iz oblasti osiguranja života. Riješeno je 14.236 šteta neživotnih osiguranja u ukupnom iznosu od 26,4 miliona KM te svih 890 šteta iz oblasti osiguranja života u ukupnom iznosu od 2,3 miliona KM. Procenat ukupno riješenih u odnosu na prijavljene štete (po broju) u 2011. godini iznosi 77,3 posto.
Kada su u pitanju prevare, može se reći da je Sarajevo osiguranje, zbog svog pozitivnog imidža i efikasnosti u isplati šteta, na meti onih koji pokušavaju da prevarom naplate štetu koja se nije dogodila. I tokom prošle godine bilo je nekoliko slučajeva koji su okarakterisani sumnjivim u smislu pokušaja prevare. Na ovom pitanju sarađujemo i sa drugim društvima koja se susreću sa sličnim slučajevima.
Kakvi su poslovni planovi Sarajevo osiguranja u 2012. godini i da li, kao tržišni lider, pripremate nove proizvode, npr. po osnovu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i slično?
Sarajevo osiguranje bazira svoje planove na zadržavanju liderske pozicije na tržištu te povećanju tržišnog udjela kroz proširenje portfelja imovinskih osiguranja fizičkih i pravnih lica, kao i na daljem razvoju životnog osiguranja, posebno u segmentu osiguranja djece, a dio naših planova svakako se odnosi na uvođenje paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Koliko ćemo uspjeti u realizaciji ovih planova ovisi ne samo od naših aktivnosti nego i od dešavanja na tržištu osiguranja, ali i općenito, od razmjera eknomske krize u BiH i okruženju.
Reforma penzionog sistema
Reforma penzionog sistema, koja bi donijela značajne efekte i razvoj industrije osiguranja, nikako da zaživi. Šta je razlog tome i ko su kočničari tih reformi koji na (in)direktan način utiču i na dalji razvoj industrije osiguranja u BiH?
Javnosti je poznato da je Vlada krajem januara imenovala članove Grupe za izradu konačnog teksta Strategije reforme penzionog sistema u Federaciji BiH. Ova grupa ima zadatak da sagleda postojeći sistem penzionog i invalidskog osiguranja i ranije razmatranu Strategiju reforme penzionog sistema i usporedne sisteme penzionog osiguranja, kako u okruženju tako i šire, te da Vladi FBiH predloži novi tekst Strategije, koji će unaprijediti stanje u penzionom sistemu Federacije BiH. Uz ovo, Grupa je obavezna da predloži i odgovarajući model penzionog sistema, kao i novi sistem obračuna i povećanja penzija.
Ono što je dosadašnji prijedlog Strategije predviđao su tri stuba penzionog osiguranja: međugeneracijsku solidarnost, povlaštene penzije i dobrovoljno penziono osiguranje. Nije mi poznato zašto do sada nije urađeno više na ovom pitanju, ali možete pretpostaviti, kao što i ja pretpostavljam, da je za provođenje ovakve, sistemske reforme potrebno stvoriti odgovarajuće preduslove i imati suštinsku podršku države.
Svakako da će donošenje novih zakonskih rješenja doprinjeti ubrzavanju reforme, no bez dizanja ekonomije na noge, ta reforma će biti teško izvediva. U situaciji kada prema podacima Svjetske banke, oko polovine stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, prioritet je stvaranje novih radnih mjesta kako bi smo kroz reformu dobili kvalitetne nove osiguranike i kako bi se na taj način i tržište osiguranja dalje razvilo.
Već dugo vremena, unatoč nastojanjima nadležnih agencija i udruženja, na tržištu vlada nelojalna konkurencija, a gorući problem i dalje je nepoštivanje premijskog sistema AO. Budući da već mnoga društva posluju u oba entiteta, da li je po tom pitanju nešto konkretno urađeno?
Nažalost, premijski sistem osiguranja automobilske odgovornosti se i dalje ne poštuje i ne vjerujem da se na ovu temu može reći išta novo. Očigledno je da se bez oštrijih kaznenih mjera u ovoj oblasti teško može očekivati neka promjena nabolje. Mnogo puta je u okviru Udruženja društava za osiguranje FBiH postignut dogovor na ovu temu između nas koji predstavljamo osiguravajuća društva, ali niti jednom do sada taj dogovor nije ispoštovan u mjeri da se situacija značajnije izmjenila i da su prestala kršenja premijskog sistema AO.
(www.profitiraj.ba)
Коментари
Постави коментар