Financijski rezultati u uzlaznoj putanji
Podaci o strukturi portfelja i ukupnoj zaračunatoj premiji na hrvatskom tržištu osiguranja u 2011. godini objavljeni su u broju 1-2 Svijeta osiguranja. Ovdje objavljujemo podatke o aktivi, tehničkim pričuvama, kapitalu i dobiti, tako da ovi rezultati, nastali na temelju podataka dobivenih neposredno od osiguratelja, povećavaju transparentnost poslovanja tih osiguratelja. Za agregatne pokazatelje korišteni su i podaci Hanfe i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Financijski sektor u Hrvatskoj u 2011. porastao je u odnosu na 2010. nominalno 3,2 posto, sa 516 na 525 milijardi kuna. Međutim, ako se nastavi pad realnog sektora i u ovoj godini, postaje upitan daljnji rast financijskog sektora. Banke su iskazale aktivu od 409,6 milijardi kuna, prema 391 milijardu, a što uz aktivu stambenih štedionica od 7,5 mlrd. kuna čini više od 78 posto imovine financijskog sektora (u 2010. to je bilo 77 posto). Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2011. dosegnula je 41 milijardu kuna, prema 36,3 milijardi u 2010. s povećanjem udjela u aktivi sektora sa 7 na 7,7 posto. S imovinom dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem 2011. od 1,6 mlrd. kuna i 327 milijuna kuna zatvorenih mirovinskih fondova, mirovinski fondovi raspolažu s ukupno 43 milijarde kuna, ili 8,1 posto imovine financijskog sektora, te su najveći nebankarski segment.
Imovina otvorenih investicijskih fondova, a posebno dioničkih i mješovitih, preživjela je velike udare financijske krize, te je s 29 milijardi kuna u 2007. spala na 9,9 milijardi, ili samo 2,1 posto aktive financijskog sektora u 2008. U idućim godinama ti iznosi malo su povećani, ali i dalje kolebaju, pa je u 2011. imovina smanjena sa 13,7 na 11,9 milijardi kuna i udio sa 2,7 na 2,2 posto. Zatvoreni investicijski fondovi raspolagali su s 1,4 milijarde kuna na kraju 2011. godine. Značajan nebankarski segment su leasing društva, iako im je u 2011. aktiva smanjena sa 29 milijardi (5,6 posto) na 25,9 mlrd. kuna, odnosno 4,8 posto imovine sektora.
Premije osiguranja su lani niže jedan posto, ali imovina osiguranja povećana je na 32 milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem, ili za 6,5 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa 6 na 6,2 posto.
Aktiva i tehničke pričuve
Veći osiguratelji ostvarili su u 2011. različita povećanja aktive: Croatia za 40 milijuna kuna, Euroherc za 126 mil. kn, Grawe za 174 milijuna, Basler osiguranje Zagreb za 57 milijuna kuna, Kvarner VIG za 377, Merkur za 123, Jadransko za 60 milijuna kuna, Agram životno za 59, Helios za 34 i Uniqa za 111 milijuna kuna. Povećanja aktive nekih manjih osiguratelja su relativno, pa i apsolutno veća: Erstea za 61 milijun, HOK-a za 46 milijuna, Victorije životnog za 37 milijuna i Societe Generalea za 18,6 milijuna kuna.
Na drugoj strani bilanci osiguratelja iskazane su tehničke pričuve kao buduće obveze prema osiguranicima. Tehničke pričuve hrvatskih osiguratelja iznosile su 31. prosinca 2011. oko 23 milijarde kuna, ili oko 72 posto bilančne svote, što je malo manji postotak negoli prijašnjih godina. S druge strane, pričuve su 153 posto više od godišnje premije, dok su 31. prosinca 2010. iznosile 21,9 milijardi, ili 137 posto više od godišnje premije.
Ta razlika nastala je zbog stagnacije premije, zatim rasta tehničkih pričuva životnih osiguranja i tek na kraju skromnog porasta pričuva neživotnih osiguranja. Tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja iznose lani oko 9,7 mlrd. kuna, samo za 200 milijuna kuna više negoli 2010. te su 45 posto veće od godišnje premije tih osiguranja. Ta razlika u 2010. iznosila je 37 posto.
Premije osiguranja lani su niže jedan posto, ali imovina osiguranja rasla je na 32 milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem, ili za 6,5 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa 6 na 6,2 posto
U 2011. tehničke pričuve osiguranja života iznosile su 13,6 milijardi kuna, prema 12,5 milijardi godinu prije, što je porast od 8,8 posto. Matematička pričuva klasičnih osiguranja života povećana je za 1.134 milijuna kuna i iznosila je 12,9 milijardi kuna, a tehničke pričuve životnih osiguranja kad ugovaratelj preuzima rizik osiguranja (fond police) povećane su za 61 milijun kuna i dostigle su iznos od 691 milijun kuna.
Najveću matematičku pričuvu osiguranja života ima Grawe s oko 2 milijarde kuna, zatim Croatia s 1,8 milijardi, Merkur s 1,65, Basler osiguranje Zagreb s 1,54 mlrd. kuna te Agram životno s 1,03 milijardom kuna. Velike iznose bilježe i Kvarner VIG - 826 milijuna kuna, Helios VIG - 675 milijuna, Uniqa - 482 i Erste - 311 mil. kuna.
Ulaganja imovine
Nasuprot izvorima sredstava, odnosno obvezama osiguratelja, stoje u aktivi njihovih bilanci imovinske vrijednosti koje trebaju omogućiti ispunjenje obveza: novac, vrijednosni papiri, materijalna imovina, potraživanja. Radi zaštite te imovine, koja u konačnici pripada osiguranicima, ulaganja su uređena propisima, posebno za tehničke pričuve (neživotnih osiguranja), a posebno za matematičku pričuvu osiguranja života. Ulaganja trebaju jamčiti mogućnost ispunjavanja tekućih i budućih obveza osiguratelja, pa su temeljna načela poslovnih politika sigurnost, likvidnost, disperzija rizika i tek na četvrtom mjestu profitabilnost.
U strukturi aktive osiguratelja i reosiguratelja ulaganja u iznosu od gotovo 25 milijardi kuna imaju daleko najveći udio od 75,6 posto, čemu treba pribrojiti i ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja u iznosu od 695 mil. kuna (2,1 posto aktive). Zajedno ulaganja čine 77,7 posto aktive, s time da su u 2010. ti udjeli bili gotovo jednaki.
Sljedeća stavka po veličini su potraživanja, koja su iznosila 2,43 mlrd. kuna s udjelom od 7,4 posto, prema 2,35 milijardi u 2010., što je bilo sličnih 7,6 posto. U proteklim godinama poboljšana je kvaliteta aktive jer su prije sedam, osam godina potraživanja na znatno manju premiju iznosila gotovo 1,6 milijardi kuna ili više od 12 posto aktive. Sada je taj udio smanjen gotovo na polovicu. Materijalna imovina vrijedila je samo malo manje: 2,39 mlrd. ili 7,3 posto bilance. Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama bio je 1,5 milijardu kuna ili 4,5 posto. Ostale stavke iznosile su manje od 4 posto.
U proteklim godinama mijenjala se struktura ulaganja tehničke pričuve neživotnih osiguranja. Velik porast zabilježila su ulaganja u vrijednosne papire, sa 34,5 posto na 38,7 posto u 2010., u čemu najveći udio imaju vrijednosni papiri koje su izdali Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj i koje osiguratelji mogu kupovati bez ograničenja – 29,4 posto. Značajna su i ulaganja u druge vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska.
Udio depozita u proteklim je godinama kolebao između 15 i gotovo 20 posto. U 2009. depoziti su iznosili 16 posto, a godinu poslije 16,9 posto ulaganja.
Udjeli i dionice u investicijskim fondovima predstavljali su 2009. godine 7,8 posto, a godinu poslije 8,8 posto ulaganja. U 2009. zajmovi su činili 13,2 posto, a godinu poslije 8,2 posto svih ulaganja. U nekretnine je u 2009. uloženo 15 posto, a godinu poslije 16,8 posto.
Za pokriće matematičke pričuve osiguranja života uloženo je potkraj 2010. 11,7 milijardi kuna. Ulaganja u 2010. u vrijednosne papire koje su izdale Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj i koje osiguratelji mogu kupovati bez ograničenja iznosila su 72,6 posto, ulaganja u depozite 10,6 posto, a u ostale oblike pojedinačno manje od 5 posto, a ukupno 16,8 posto.
Kapital i dobit
Jamstveni kapital hrvatskih osiguratelja iznosio je potkraj 2009. 3.131 milijun kuna, a prošle godine 3.365 milijuna. Veći osiguratelji su u tom razdoblju povećali jamstveni kapital, s iznimkom Basler osiguranja Zagreb, a obrnuto je kod više manjih osiguratelja smanjen, ili je ostao isti, a povećan je u HOK-u. Upisani kapital u tom je razdoblju osjetno povećan u Kvarner VIG-u, a manje u KD životnom osiguranju.
Lani su svi hrvatski osiguratelji iskazali 427 milijuna kuna dobiti, nakon odbijanja gubitaka osiguratelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom, a osiguratelji prikazani u tablici 294 milijuna. Ukupan rezultat je za 170 milijuna kuna bolji negoli godinu prije, što je blizu iznosa od 200 milijuna koji su prognozirani u analizi prihoda i rashoda objavljenoj u Svijetu osiguranja broj četiri.
Veliki osiguratelji, iako ne svi, uglavnom su znatno povećali dobit, pri čemu su je neki i udvostručili. To je na prvom mjestu Euroherc, koji je povećao dobit s 90 na gotovo 184 milijuna kuna, a slijedi ga Jadransko s povećanjem sa 46 na 94 milijuna kuna. Croatia je povećala dobit sa 44 na 79 milijuna. Slijede Agram životno sa 53 mil. kuna, 18 i pol milijuna više negoli 2010., Helios sa 32,8 milijuna, trostruko više od 10 milijuna u 2010. i Grawe sa stabilnih 31,5 milijuna kuna.
Pričuve su 153 posto više od godišnje premije, dok su 31. prosinca 2010. iznosile 21,9 milijardi, ili 137 posto više od godišnje premije
Merkur je ostvario 25,8 milijuna kuna dobiti, 5 milijuna kuna manje nego godinu prije, a Sunce 9,4 milijuna, 4,7 milijuna kuna manje. HOK je, pak, zabilježio 12,5 milijuna dobiti, gotovo trostruko više negoli godinu prije. S druge strane, Kvarner VIG iskazao je gubitak od 92,1 mil. kuna, prema 5 milijuna u 2010., a Basler osiguranje Zagreb gubitak od 110 milijuna, za 48,4 milijuna više negoli u 2010.
U drugom dijelu tablice Erste VIG zabilježio je dobit od 5 milijuna kuna, Croatia zdravstveno 3,2 i Uniqa 1,3 milijuna kuna dobiti, s nevelikim razlikama u odnosu na godinu prije. Societe Generale, nakon gubitka od 350 tisuća u 2010., ostvario je 3,1 milijun kuna dobiti. Victoria životno smanjila je gubitak sa 2,7 milijuna na 449 tisuća kuna, Victoria sa 819 na 749 tisuća, a KD životno i Velebit životno zabilježili su gubitke za oko milijun kuna veće negoli godinu prije.
U 2011. pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja nisu jednoznačni. Smanjenje premije nije bilo veliko, ali uporan pad pokazuje da se bez oporavka realnog sektora ne može očekivati napredak osiguranja, nego u najboljem slučaju stagnacija. Nastavljen je zadovoljavajući porast sredstava matematičke pričuve osiguranja života, dok je porast tehničkih pričuva neživotnih osiguranja tek simboličan. Udio osiguranja u imovini financijskog sektora porastao je zbog obračuna i izdvajanja osjetnog dijela premija u tehničke pričuve životnih osiguranja, ali brži rast aktive osiguranja i time bolju zaštitu imovine i osoba u Hrvatskoj možemo očekivati tek uz ostvarenje rasta realnog sektora gospodarstva.
Povećana je ostvarena dobit kao rezultat smanjenja isplata za osigurane događaje i posebno šteta automobilske odgovornosti. To je svakako značajan uspjeh koji treba istaknuti. Uz mjere koje su poduzimali osiguratelji, tome su pridonijele i bolje ceste i jača kontrola sudionika u prometu.
Možda tu još postoje neke mogućnosti za poboljšanje, ali bi osiguratelji trebali pozornost jače usmjeriti na racionalizaciju troškova koji su i dalje razmjerno visoki. Time bi se još potaknula pozitivna kretanja i stabilizirala profitabilnost djelatnost osiguranja.
Financijski sektor u Hrvatskoj u 2011. porastao je u odnosu na 2010. nominalno 3,2 posto, sa 516 na 525 milijardi kuna. Međutim, ako se nastavi pad realnog sektora i u ovoj godini, postaje upitan daljnji rast financijskog sektora. Banke su iskazale aktivu od 409,6 milijardi kuna, prema 391 milijardu, a što uz aktivu stambenih štedionica od 7,5 mlrd. kuna čini više od 78 posto imovine financijskog sektora (u 2010. to je bilo 77 posto). Imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2011. dosegnula je 41 milijardu kuna, prema 36,3 milijardi u 2010. s povećanjem udjela u aktivi sektora sa 7 na 7,7 posto. S imovinom dobrovoljnih mirovinskih fondova krajem 2011. od 1,6 mlrd. kuna i 327 milijuna kuna zatvorenih mirovinskih fondova, mirovinski fondovi raspolažu s ukupno 43 milijarde kuna, ili 8,1 posto imovine financijskog sektora, te su najveći nebankarski segment.
Imovina otvorenih investicijskih fondova, a posebno dioničkih i mješovitih, preživjela je velike udare financijske krize, te je s 29 milijardi kuna u 2007. spala na 9,9 milijardi, ili samo 2,1 posto aktive financijskog sektora u 2008. U idućim godinama ti iznosi malo su povećani, ali i dalje kolebaju, pa je u 2011. imovina smanjena sa 13,7 na 11,9 milijardi kuna i udio sa 2,7 na 2,2 posto. Zatvoreni investicijski fondovi raspolagali su s 1,4 milijarde kuna na kraju 2011. godine. Značajan nebankarski segment su leasing društva, iako im je u 2011. aktiva smanjena sa 29 milijardi (5,6 posto) na 25,9 mlrd. kuna, odnosno 4,8 posto imovine sektora.
Premije osiguranja su lani niže jedan posto, ali imovina osiguranja povećana je na 32 milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem, ili za 6,5 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa 6 na 6,2 posto.
Aktiva i tehničke pričuve
Veći osiguratelji ostvarili su u 2011. različita povećanja aktive: Croatia za 40 milijuna kuna, Euroherc za 126 mil. kn, Grawe za 174 milijuna, Basler osiguranje Zagreb za 57 milijuna kuna, Kvarner VIG za 377, Merkur za 123, Jadransko za 60 milijuna kuna, Agram životno za 59, Helios za 34 i Uniqa za 111 milijuna kuna. Povećanja aktive nekih manjih osiguratelja su relativno, pa i apsolutno veća: Erstea za 61 milijun, HOK-a za 46 milijuna, Victorije životnog za 37 milijuna i Societe Generalea za 18,6 milijuna kuna.
Na drugoj strani bilanci osiguratelja iskazane su tehničke pričuve kao buduće obveze prema osiguranicima. Tehničke pričuve hrvatskih osiguratelja iznosile su 31. prosinca 2011. oko 23 milijarde kuna, ili oko 72 posto bilančne svote, što je malo manji postotak negoli prijašnjih godina. S druge strane, pričuve su 153 posto više od godišnje premije, dok su 31. prosinca 2010. iznosile 21,9 milijardi, ili 137 posto više od godišnje premije.
Ta razlika nastala je zbog stagnacije premije, zatim rasta tehničkih pričuva životnih osiguranja i tek na kraju skromnog porasta pričuva neživotnih osiguranja. Tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja iznose lani oko 9,7 mlrd. kuna, samo za 200 milijuna kuna više negoli 2010. te su 45 posto veće od godišnje premije tih osiguranja. Ta razlika u 2010. iznosila je 37 posto.
Premije osiguranja lani su niže jedan posto, ali imovina osiguranja rasla je na 32 milijarde kuna, odnosno na 33 s reosiguranjem, ili za 6,5 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja porastao sa 6 na 6,2 posto
U 2011. tehničke pričuve osiguranja života iznosile su 13,6 milijardi kuna, prema 12,5 milijardi godinu prije, što je porast od 8,8 posto. Matematička pričuva klasičnih osiguranja života povećana je za 1.134 milijuna kuna i iznosila je 12,9 milijardi kuna, a tehničke pričuve životnih osiguranja kad ugovaratelj preuzima rizik osiguranja (fond police) povećane su za 61 milijun kuna i dostigle su iznos od 691 milijun kuna.
Najveću matematičku pričuvu osiguranja života ima Grawe s oko 2 milijarde kuna, zatim Croatia s 1,8 milijardi, Merkur s 1,65, Basler osiguranje Zagreb s 1,54 mlrd. kuna te Agram životno s 1,03 milijardom kuna. Velike iznose bilježe i Kvarner VIG - 826 milijuna kuna, Helios VIG - 675 milijuna, Uniqa - 482 i Erste - 311 mil. kuna.
Ulaganja imovine
Nasuprot izvorima sredstava, odnosno obvezama osiguratelja, stoje u aktivi njihovih bilanci imovinske vrijednosti koje trebaju omogućiti ispunjenje obveza: novac, vrijednosni papiri, materijalna imovina, potraživanja. Radi zaštite te imovine, koja u konačnici pripada osiguranicima, ulaganja su uređena propisima, posebno za tehničke pričuve (neživotnih osiguranja), a posebno za matematičku pričuvu osiguranja života. Ulaganja trebaju jamčiti mogućnost ispunjavanja tekućih i budućih obveza osiguratelja, pa su temeljna načela poslovnih politika sigurnost, likvidnost, disperzija rizika i tek na četvrtom mjestu profitabilnost.
U strukturi aktive osiguratelja i reosiguratelja ulaganja u iznosu od gotovo 25 milijardi kuna imaju daleko najveći udio od 75,6 posto, čemu treba pribrojiti i ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja u iznosu od 695 mil. kuna (2,1 posto aktive). Zajedno ulaganja čine 77,7 posto aktive, s time da su u 2010. ti udjeli bili gotovo jednaki.
Sljedeća stavka po veličini su potraživanja, koja su iznosila 2,43 mlrd. kuna s udjelom od 7,4 posto, prema 2,35 milijardi u 2010., što je bilo sličnih 7,6 posto. U proteklim godinama poboljšana je kvaliteta aktive jer su prije sedam, osam godina potraživanja na znatno manju premiju iznosila gotovo 1,6 milijardi kuna ili više od 12 posto aktive. Sada je taj udio smanjen gotovo na polovicu. Materijalna imovina vrijedila je samo malo manje: 2,39 mlrd. ili 7,3 posto bilance. Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama bio je 1,5 milijardu kuna ili 4,5 posto. Ostale stavke iznosile su manje od 4 posto.
U proteklim godinama mijenjala se struktura ulaganja tehničke pričuve neživotnih osiguranja. Velik porast zabilježila su ulaganja u vrijednosne papire, sa 34,5 posto na 38,7 posto u 2010., u čemu najveći udio imaju vrijednosni papiri koje su izdali Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj i koje osiguratelji mogu kupovati bez ograničenja – 29,4 posto. Značajna su i ulaganja u druge vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska.
Udio depozita u proteklim je godinama kolebao između 15 i gotovo 20 posto. U 2009. depoziti su iznosili 16 posto, a godinu poslije 16,9 posto ulaganja.
Udjeli i dionice u investicijskim fondovima predstavljali su 2009. godine 7,8 posto, a godinu poslije 8,8 posto ulaganja. U 2009. zajmovi su činili 13,2 posto, a godinu poslije 8,2 posto svih ulaganja. U nekretnine je u 2009. uloženo 15 posto, a godinu poslije 16,8 posto.
Za pokriće matematičke pričuve osiguranja života uloženo je potkraj 2010. 11,7 milijardi kuna. Ulaganja u 2010. u vrijednosne papire koje su izdale Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj i koje osiguratelji mogu kupovati bez ograničenja iznosila su 72,6 posto, ulaganja u depozite 10,6 posto, a u ostale oblike pojedinačno manje od 5 posto, a ukupno 16,8 posto.
Kapital i dobit
Jamstveni kapital hrvatskih osiguratelja iznosio je potkraj 2009. 3.131 milijun kuna, a prošle godine 3.365 milijuna. Veći osiguratelji su u tom razdoblju povećali jamstveni kapital, s iznimkom Basler osiguranja Zagreb, a obrnuto je kod više manjih osiguratelja smanjen, ili je ostao isti, a povećan je u HOK-u. Upisani kapital u tom je razdoblju osjetno povećan u Kvarner VIG-u, a manje u KD životnom osiguranju.
Lani su svi hrvatski osiguratelji iskazali 427 milijuna kuna dobiti, nakon odbijanja gubitaka osiguratelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom, a osiguratelji prikazani u tablici 294 milijuna. Ukupan rezultat je za 170 milijuna kuna bolji negoli godinu prije, što je blizu iznosa od 200 milijuna koji su prognozirani u analizi prihoda i rashoda objavljenoj u Svijetu osiguranja broj četiri.
Veliki osiguratelji, iako ne svi, uglavnom su znatno povećali dobit, pri čemu su je neki i udvostručili. To je na prvom mjestu Euroherc, koji je povećao dobit s 90 na gotovo 184 milijuna kuna, a slijedi ga Jadransko s povećanjem sa 46 na 94 milijuna kuna. Croatia je povećala dobit sa 44 na 79 milijuna. Slijede Agram životno sa 53 mil. kuna, 18 i pol milijuna više negoli 2010., Helios sa 32,8 milijuna, trostruko više od 10 milijuna u 2010. i Grawe sa stabilnih 31,5 milijuna kuna.
Pričuve su 153 posto više od godišnje premije, dok su 31. prosinca 2010. iznosile 21,9 milijardi, ili 137 posto više od godišnje premije
Merkur je ostvario 25,8 milijuna kuna dobiti, 5 milijuna kuna manje nego godinu prije, a Sunce 9,4 milijuna, 4,7 milijuna kuna manje. HOK je, pak, zabilježio 12,5 milijuna dobiti, gotovo trostruko više negoli godinu prije. S druge strane, Kvarner VIG iskazao je gubitak od 92,1 mil. kuna, prema 5 milijuna u 2010., a Basler osiguranje Zagreb gubitak od 110 milijuna, za 48,4 milijuna više negoli u 2010.
U drugom dijelu tablice Erste VIG zabilježio je dobit od 5 milijuna kuna, Croatia zdravstveno 3,2 i Uniqa 1,3 milijuna kuna dobiti, s nevelikim razlikama u odnosu na godinu prije. Societe Generale, nakon gubitka od 350 tisuća u 2010., ostvario je 3,1 milijun kuna dobiti. Victoria životno smanjila je gubitak sa 2,7 milijuna na 449 tisuća kuna, Victoria sa 819 na 749 tisuća, a KD životno i Velebit životno zabilježili su gubitke za oko milijun kuna veće negoli godinu prije.
U 2011. pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja nisu jednoznačni. Smanjenje premije nije bilo veliko, ali uporan pad pokazuje da se bez oporavka realnog sektora ne može očekivati napredak osiguranja, nego u najboljem slučaju stagnacija. Nastavljen je zadovoljavajući porast sredstava matematičke pričuve osiguranja života, dok je porast tehničkih pričuva neživotnih osiguranja tek simboličan. Udio osiguranja u imovini financijskog sektora porastao je zbog obračuna i izdvajanja osjetnog dijela premija u tehničke pričuve životnih osiguranja, ali brži rast aktive osiguranja i time bolju zaštitu imovine i osoba u Hrvatskoj možemo očekivati tek uz ostvarenje rasta realnog sektora gospodarstva.
Povećana je ostvarena dobit kao rezultat smanjenja isplata za osigurane događaje i posebno šteta automobilske odgovornosti. To je svakako značajan uspjeh koji treba istaknuti. Uz mjere koje su poduzimali osiguratelji, tome su pridonijele i bolje ceste i jača kontrola sudionika u prometu.
Možda tu još postoje neke mogućnosti za poboljšanje, ali bi osiguratelji trebali pozornost jače usmjeriti na racionalizaciju troškova koji su i dalje razmjerno visoki. Time bi se još potaknula pozitivna kretanja i stabilizirala profitabilnost djelatnost osiguranja.
Коментари
Постави коментар