Prevare u osiguranju

Udruženje britanskih osiguravajućih društava (ABI) izašlo je sa saopštenjem za javnost kako je upravo rekordan broj recesijom pogođenih domaćinstava podnio nepoštene zahtjeve za osiguranjem, odnosno pokušao prevaru.

Brojke od protekle godine pokazuju kako je otkriveno nešto više od 100.000 takvih pokušaja, što je u odnosu na 2007. godinu porast za čitavih 17 posto, a i sama vrijednost zahtjeva je takođe u porastu, i to za 30 posto.

"Recesija je više nego povoljno tlo za sve vidove prevara", izjavio je Nick Starling, direktor ABI-a za opšta osiguranja, i dodao kako se ne isplati pokušati ostvariti zaradu na takav način, jer se prevarom umjesto novca prije zaradi krivična prijava. Prema visini iznosa prednjače pokušaji prevare na osiguranjima motornih vozila, i to u ukupnom iznosu od 360 miliona funti.

Prema odvojenom istraživanju, koje je za ABI sprovela agencija "YouGov", čak je 20 posto ispitanika izjavilo kako ne isključuju da bi u budućnosti mogli podnijeti nepošten zahtjev za novcem od osiguranja. Sve veću prihvatljivost takvog načina razmišljanja kod ljudi u burna recesijska vremena ustanovilo je i istraživanje "Royal & Sun Alliancea", još iz januara ove godine.

U našoj zemlji ove prevare uglavnom se svode na "male laži" kako bi dobili nešto novca. Senzacionalne prevare koje dospijevaju na naslovne stranice novina nisu zabilježene posljednjih godina.

U Španiji je prije nekoliko godina za samo godinu dana čak 56 Španaca izmislilo sopstvenu smrt kako bi došli do novca osiguravajućih društava. Svi "živi mrtvaci" pokazali su nevjerovatnu maštu smišljajući načine smrti, ali su se uglavnom oslanjali na saobraćajne nesreće i to u inostranstvu. Prevaranti su u prosjeku uzimali oko 16.000 evra i oštetili državu za gotovo milion evra, a da bi došli do novca, morali su prethodno da falsifikuju razne policijske i sudske dokumente.

U Srbiji je prije nekoliko godina jedna privatna klinika iz Kragujevca izbacila na tržište sasvim atraktivnu ponudu prevarantima iz inostranstva. Naime, klinika je pravila "hirurške rezove" zainteresovanima, potom ih uredno zašivala i slala njihovim osiguravajućim kompanijama račune uz različite dijagnostičke izvještaje o navodnoj bolesti. "Pacijenti" su uglavnom bili njemački državljani koji su na proputovanju kroz Srbiju "morali hitno na operaciju", a koji su potom bili bogatiji za 5.000 do 15.000 evra.

Tokom 2005. godine jedna kriminalna grupa je oštetila osiguravajuća društva za iznos od preko 200.000 evra. Pomenuta kriminalna grupa je radila tako što su organizatori angažovali policajce, koji su za mito od 500 do 1.000 evra pravili falsifikovane zapisnike o uviđajima saobraćajnih nesreća koje se nisu ni događale. Zatim su te falsifikovane podatke o vozačima i vozilima unosili u zapisnik, prijavljivali fingiranu nezgodu, navodili male štete kako bi predmet što prije stigao do sudije za prekršaje, a da ne bi bio pokrenut krivični postupak. Čim bi se pokrenuo prekršajni postupak, grupa je i tu imala svoje ljude, koji su dolazili i lažno svjedočili za sve "što se desilo", od kojih je jedan, po dogovoru, uvijek "priznavao krivicu".

Sudija za prekršaje donosio bi rješenje o kažnjavanju, a članovi grupe bi onda s tim dokumentom odlazili u osiguravajuće kompanije radi naplate štete, gdje su, takođe, imali svoje ljude među vještacima i procjeniteljima. I ovi su pravili fingiranu procjenu i zapisnik, a u nalaz unosili veću procjenu štete kako bi i suma osiguranja bila veća. Konačno, pojavljivala bi se i navodno oštećena strana, osoba koja je donosila falsifikovana punomoćja i tada je bivala isplaćivana šteta u čemu su učestvovale čak i neke poznate advokatske kancelarije i advokati u Srbiji.

Prema nekim podacima iz svjetske statistike, oko deset odsto svih odštetnih zahtjeva zasniva se na prevari. U evropskim zemljama u osiguranju auto-odgovornosti od 20 do 30 odsto prevara u osiguranju je unaprijed smišljeno, dok su preostale prevare takve gdje se koristi "zgodna prilika". U inostranim zemljama, u želji za bogaćenjem, pojedinci smišljaju prevare poput filmskih priča, pa čak idu toliko daleko da se namjerno povređuju i lažiraju svoju smrt.

Razvoj osiguranja kod nas sigurno će imati za posljedicu i takve slučajeve. U praksi osiguravajućih društava, zloupotreba osiguranja, odnosno pokušaji prevara su u najvećem broju slučajeva u vezi s osiguranjem motornih vozila – auto-odgovornost i auto-kasko, gdje se najčešće poslije udesa "naduvavaju" štete ili se spisak oštećenja širi nekim ranijim.

Slučajevi namjerno podmetnutih požara radi naplate štete iz ugovora o osiguranju više godina nisu evidentirani u statistici uzroka požara. Ipak, zanimljivo je da se smatra da je iznos štete kod namjerno podmetnutog požara gotovo tri puta veći od prosječne štete požara koji je nastao nezavisno od volje osiguranika. Požari se namjerno izazivaju kako bi se obnovile stare poslovne zgrade ili roba na zalihama, ili se, pak, izbjeglo uzimanje kredita pod teškim uslovima ili polaganje računa akcionarima.

Može se očekivati da u bliskoj budućnosti osiguravajuća društva budu suočena i s ovim problemom, koji u godini krize može biti izvor zarade za razne prevarante.