Hanfa ne sprječava liberalizaciju

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo je i do znatnih promjena u djelokrugu rada Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Kad je riječ o osigurateljnoj djelatnosti, to se prije svega odnosi na nove obveze koje Hanfi donosi punopravno članstvo u Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA-i) i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA-i), a potom i na obveze koje proizlaze iz implementacije i primjene novih europskih direktiva Solventnost II, Omnibus II i IMD2. Slijedom toga očekuje se i povećan angažman Hanfe na donošenju novih zakonskih okvira (Zakon o osiguranju) i prilagodbi pratećih propisa za osigurateljnu industriju, kao i povećan nadzor u toj djelatnosti. A što o tome, kao i o nekim aktualnim temama iz osigurateljne djelatnosti, o kojima će se raspravljati i na skorašnjim Danima hrvatskog osiguranja, kaže Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe?

 

Gospodine Matek, namjeravali smo ovaj intervju početi s Vašom ocjenom općeg stanja u osigurateljnoj djelatnosti, ali sve ono što se trenutno događa oko Generali osiguranja nameće nam drugi početak. Riječ je o odluci Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje po kojoj Generali osiguranje gubi pravo na izdavanje zelene karte, čime mu se zapravo onemogućuje daljnje poslovanje u ugovaranju obveznog osiguranja od autoodgovornosti. Koliko je ova odluka održiva i u skladu s domaćim i europskim zakonodavstvom i hoće li se i na koji način Hanfa uključiti u rješavanje te odluke bez presedana u povijesti osigurateljne djelatnosti?

Istina je kako je spomenuta odluka Upravnog odbora HUO-a specifična i kako HUO do sada nije posegnuo za takvom mjerom. Načelno govoreći, Hanfa smatra kako HUO ne smije donositi odluke na štetu svojih članica ili potencijalnih članica bez valjanih razloga, niti se može koristiti kao alat za onemogućavanje konkurentske borbe ili ulazak stranih društava na domaće tržište. Uz to, naglašavamo kako Hanfa nadgleda usklađenost promidžbe sa zakonom, kao i adekvatnost premije koju naplaćuju društva. Konkretnu odluku koju spominjete trenutačno ne mogu komentirati.

Kontinuirano naglašavamo kako Hanfa ne koči daljnji razvoj tržišta osiguranja, te kako ne sprječava liberalizaciju. Ne znam zašto se katkad u javnosti stvara drukčija slika

Međutim, mislim da treba naglasiti da, suprotno nekim napisima u medijima, društvo za osiguranje može sklapati ugovore o osiguranju od automobilske odgovornosti i nakon oduzimanja ovlasti za izdavanje zelene karte. Pritom u državama članicama Europske unije te Andore, Islanda, Norveške, Srbije i Švicarske osiguranicima nije uopće potrebna zelena karta kao dokaz o sklopljenom osiguranju, jer su navedene države, na temelju Multilateralnog sporazuma između njihovih nacionalnih ureda za osiguranje, ukinule kontrolu zelene karte na svojim granicama i priznaju registracijsku pločicu vozila kao dokaz o postojanju valjana osigurateljnog pokrića. Stoga je od zemalja u našem okruženju zelena karta kao dokaz osiguranja potrebna samo u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji. Ujedno valja napomenuti da se zelena karta u slučaju putovanja u neku od zemalja gdje je ona potrebna, može dobiti i naknadno, a ne samo pri izdavanju police.

 

Kad smo već počeli s Generali osiguranjem, nameće se i pitanje jesu li zakonske odredbe i propisi (Zakon o osiguranju i Pravilnik o promidžbi) po kojima je Generali osiguranju izdan nalog da prekine promidžbenu kampanju s liberaliziranim cjenikom AO u skladu s europskom tržišnom praksom?

Zakon o osiguranju usklađen je s relevantnim EU direktivama. U svakom slučaju, mislim da ne treba posebno naglašavati kako Hanfa stoji iza rješenja koje spominjete. Generali je promidžbene poruke uskladio sa zakonskim odredbama i nastavio s kampanjom u roku od nekoliko dana. 

 

Nije li sve ovo što se događa s Generali osiguranjem još jedan klip pod noge u liberalizaciji cijena obveznog osiguranja i kako bi se zapravo trebao ponašati, odnosno što bi trebao učiniti osiguratelj koji bi želio ponuditi tržištu liberalizirane cijene AO?

Ovdje mogu komentirati samo postupanje Hanfe. Što se nas tiče, kontinuirano naglašavamo kako Hanfa ne koči daljnji razvoj tržišta osiguranja, te kako ne sprječava liberalizaciju. Ne znam zašto se katkad u javnosti stvara drukčija slika. Kako bi sve to dodatno naglasili, o tome smo nedavno objavili i posebno priopćenje za javnost. Naša je uloga da provjeravamo pridržavaju li se sudionici na tržištu zakonskih odredaba, a one su vrlo jasne i određene. Dakle, sve je vrlo jednostavno i važno je da se društva za osiguranje prilikom provođenja promidžbenih aktivnosti i oblikovanja premija osiguranja pridržavaju zakonskih odredaba.

 

Posljednjih šest mjeseci premija osiguratelja je u plusu u odnosu na 2012. godinu. Kako ocjenjujete stanje na osigurateljnom tržištu i može li se taj pozitivan trend zadržati do kraja godine?

Kraj godine je blizu, a u posljednjih nekoliko godina primjetno je kako se na zadnje tromjesečje svake godine odnosi oko 28 do 30 posto ukupnoga godišnjeg iznosa bruto zaračunate premije. U ovom je trenutku nemoguće predvidjeti hoće li se takav trend održati i ove godine, no ovo je sigurno godina blagog oporavka na tržištu osiguranja, naročito u životnim osiguranjima. 

 

Što nam još predstoji od uvođenja novih, europskih direktiva u poslovanje domaćih osiguravajućih društava i u kojoj se mjeri poštuje ono što je već uvedeno?

Očekuje se donošenje Omnibus II direktive, koja se velikim dijelom odnosi na područje osiguranja, a nakon toga posljedično i implementiranje direktiva Solventnost II i Omnibus II u hrvatsko zakonodavstvo i praksu. Nakon toga tu je i 

vjerojatno skorašnje donošenje nove direktive IMD2, vezane ponajprije za zastupničke i posredničke poslove u osiguranju. Pridržavanje implementiranih odredbi mjerljiva je kategorija. Naime, Hanfa kroz kontinuiran nadzor provjerava pridržavaju li se društva za osiguranje i reosiguranje, kao i ostali sudionici tržišta, odredaba Zakona o osiguranju i Zakona o obveznom osiguranju u prometu. 

 

U pripremi je novi Zakon o osiguranju. U kojoj je fazi njegova izrada, što se bitno u zakonu mijenja i kad će prijedlog biti dostupan javnosti?

Najvažnija izmjena odnosi se na implementaciju direktiva Solventnost II i Omnibus II. S tim u svezi, prema nama dostupnim informacijama, vjerojatan je rok za transponiranje navedenih direktiva u nacionalna zakonodavstva do 31. siječnja 2015., a s primjenom od početka 2016. godine. To je zasad samo informacija, a usvajanje direktive koja bi sve to i formalno propisala očekuje se do kraja ove godine. Direktiva Omnibus II trenutačno je u fazi službenog prijedloga Europske komisije, a i direktiva IMD2 daleko je od usvajanja, no ovisno o vremenu donošenja tih direktiva i dinamici rada na hrvatskom zakonu, tijekom izrade zakona uzet će se u obzir i prenošenje odredbi iz tih direktiva. 

Hrvatska društva za osiguranje također su već iskoristila mogućnost notifikacije na osnovi slobode pružanja usluge. Primjerice, u registru slovenskoga nadzornog tijela nalazi se pet hrvatskih društava za osiguranje

Naravno, rad na Zakonu je i prilika za razmatranje poboljšanja onih rješenja koja nisu vezana uz implementiranje direktiva. U svakom slučaju, kako Hanfa nije nositelj izrade zakona, za više informacija možete se obratiti Ministarstvu financija.

 

Na prijedlogu novog Zakona o osiguranju, koliko je poznato, radi radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva financija i Hanfe. Zašto nema (a trebalo bi biti) predstavnika osiguratelja, odnosno je li razlog tome loše iskustvo s izradom Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o osiguranju osnovana je pri Ministarstvu financija u proljeće 2012. godine. Uz predstavnike Ministarstva financija i Hanfe, u njoj su imenovani predstavnici HUO-a i udruženja osiguratelja, posrednika i zastupnika pri HGK. S obzirom na pomicanje rokova za donošenje Zakona, a vezano uz prije spomenuta zbivanja na razini EU, prošli mjesec održan je sastanak Radne skupine. S obzirom na promjene i proteklo vrijeme od osnivanja Radne skupine, moguće su i izmjene u njezinu sastavu, ali po tom pitanju možete se obratiti Ministarstvu financija.

 

Hanfa je donijela nove pravilnike o poslovanju zastupnika u osiguranju. Međutim, ono što se najviše očekivalo je izostalo. Naime, agencije za zastupanje u osiguranju već godinama traže da početnici u zastupničkom poslu mogu obavljati dio poslova i prije dobivanja licence kako bi se mogle provjeriti njihove sposobnosti za taj posao i smanjiti troškovi licenciranja?

Hanfa ne može donositi pravilnike čije bi odredbe bile u suprotnosti sa zakonima koji su osnovica za njihovo donošenje. Upoznati smo s inicijativom i stavovima predstavnika industrije i vjerujem da će se tijekom rada na novom zakonu sve navedeno uzeti u obzir kako bi se donijelo optimalno rješenje.

 

Ovih se dana, nadajmo se, primiče kraju priča o privatizaciji Croatia osiguranja. Nećemo vas pitati je li prodaja najstarijega i najvećega hrvatskog brenda dobar ili loš potez nego odobrava li Hanfa da se 3000 ljudi iz Croatia osiguranja drži već gotovo godinu dana u neizvjesnosti i time loše utječe na poslovne rezultate, pa posljedično i na vrijednost te tvrtke?

Navodi u vašem pitanju odnose se na poslovne odluke dioničara društava za osiguranje. Sve to izlazi iz nadležnosti Hanfe, pa o tome ne mogu davati komentare.

 

Koliko se radna atmosfera u Hanfi promijenila nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju s obzirom na jaču suradnju s EIOPA-om i veći opseg posla zbog praćenja i uvođenja europske regulative?

Punopravno članstvo u EIOPA-i (i ESMA-i) donijelo je Hanfi dodatnu odgovornost, te opterećenje djelatnika s obzirom na niz aktivnosti koje to članstvo donosi sa sobom. Naime, članstvo u EIOPA-i (i ESMA-i) ne donosi samo mogućnost sudjelovanja na sastancima i glasovanja, nego podrazumijeva svakodnevni operativni rad na dokumentima, članstvo u odborima i radnim skupinama, pripremu mišljenja, davanje različitih komentara, razmjenu podataka, sudjelovanje u nadzornim aktivnostima međunarodnih grupa i sl. Moram naglasiti kako Hanfa zadaće vezane uz europski sustav izvršava ozbiljno i odgovorno, i ne shvaća ih samo kao puko zadovoljavanje forme.

 

Kad smo već kod europske regulative, uvođenje Solventnosti II ponovno je odgođeno. Europski osiguratelji žale se da su prilično zakinuti tom regulativom jer su već potrošili milijune eura za pripremu i sve implikacije te regulative. Ima li sličnih primjedbi i u našoj zemlji?

Od hrvatskih društava za osiguranje nismo dobili negativne komentare zbog odgađanja primjene direktive Solventnost II. Poznato vam je kako je Agencija javno objavila rezultate Studije kvantitativnih utjecaja u RH, a koja je dobra podloga za procjenu utjecaja implementacije odredaba Solventnosti II na poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje u RH (barem po parametrima koji su bili aktualni u vrijeme izrade studije). Smatram kako odgađanje primjene spomenute direktive naša društva mogu iskoristiti za bolju pripremu za njezinu implementaciju, a posebno u onim dijelovima kod kojih je u samoj studiji detektirano da postoji određenih teškoća.

 

Regulativa IMD2 zbog povećanih zahtjeva prema zastupnicima u osiguranju podigla je na noge europske prodavače, no u Hrvatskoj se malo zna o tome. Kad ova regulativa treba stupiti na snagu i u kojoj je fazi sada? Koliko će po Vama utjecati na prodaju osiguranja u Hrvatskoj? 

IMD2 direktiva još je daleko od usvajanja i trenutačno nije moguće predvidjeti ni okviran datum njezina usvajanja. No, zbog njezina prijedloga vodi se mnogo debata u Europi. 

Treba uzeti u obzir kako je revizija postojeće direktive dio cjelokupnog paketa koji se tiče zaštite potrošača u financijskim uslugama. Tu su još tzv. PRIPs, odnosno strukturirani investicijski proizvodi za male ulagače, te UCITS V koji se tiče otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. Namjera je da se ujednači postupanje pružatelja i ponuđača korisnika financijskih usluga prema korisnicima, odnosno potrošačima - pri čemu pružatelj i ponuđač usluga ne moraju biti nužno iste osobe. 

Najvažnija izmjena u novom Zakonu o osiguranju odnosi se na implementaciju direktiva Solventnost II i Omnibus II. Prema nama dostupnim informacijama, vjerojatan rok za transponiranje tih direktiva u nacionalna zakonodavstva je do 31. siječnja 2015., s primjenom od 2016.

Razumljivo je da neki dijelovi prijedloga direktive izazivaju veću pozornost, primjerice obaveza da ponuđač objavi podatak o svom honoraru, no o prijedlogu direktive intenzivno se raspravlja. Primjerice, postoje različita mišljenja o tome treba li se opseg direktive, osim na posrednike i zastupnike u osiguranju, proširiti i na osobe koje se bave poslovima stručne procjene, obradom i regulacijom šteta i sl. Neovisno o krajnjem obliku direktive, sudionici tržišta u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, mogu sami razvijati vlastitu transparentnost i kvalitetno predstavljati svoje proizvode potencijalnom korisniku.

 

Ulaskom u EU liberalizirana su ulaganja osiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Jesu li domaći osiguratelji i mirovinci iskoristili tu mogućnost? 

Kod ulaganja mirovinskih fondova i društava za osiguranje potrebno je razmotriti faktor dugoročnosti, a razdoblje od tri mjeseca prekratko je za donošenje nekih mišljenja o takvim ulaganjima. 

 

Dosad se više od 20-ak novih osiguravajućih društava notificiralo za rad u našoj zemlji. Imate li naznaka koliko je zapravo zanimanje europskih osiguratelja za rad u Hrvatskoj? Je li uopće krenula prodaja polica? Je li koje osiguravajuće društvo iz naše zemlje zatražilo dozvolu za rad u nekoj od zemalja Europske unije?

Sada je u registrima Agencije upisano 25 društava za osiguranje koja su putem svojih matičnih nadzornih tijela dostavila notifikacije o neposrednom pružanju usluga u Hrvatskoj, a obavijesti o eventualnom osnivanju podružnica društava za osiguranje iz država članica na području Republike Hrvatske zasad nismo zaprimili. S vremenom će tih društava biti više, no važno je razlikovati namjeru pružanja usluga od samog pružanja usluga. Nije realno očekivati da će svako strano društvo koje se nalazi u registru Agencije biti kontinuirano aktivno u Republici Hrvatskoj. 

U obzir treba uzeti tradiciju, specifičnost tržišta, marketinške aktivnosti stranih društava, educiranost i otvorenost javnosti stranim institucijama i sl. Hrvatska društva za osiguranje također su već iskoristila mogućnost notifikacije na osnovi slobode pružanja usluge. Primjerice, u registru slovenskoga nadzornog tijela AZN-u nalazi se čak pet hrvatskih osiguravajućih društava. 

A kad je riječ o prodaji polica osiguranja, visini premija i šteta ostvarenih na osnovi slobode pružanja usluga, podaci o tome, sukladno Protokolu o suradnji nadzornih tijela država članica Europske unije, dostavljaju se na godišnjoj razini, pa još nisu dostupni.