Iskoristiti EU fondove za subvencioniranje poljoprivrednih osiguranja
Ulaskom Hrvatske u EU otvara nam se fond "zelena kutija", uz pomoć kojeg bismo mogli povući 336 milijuna kuna, što znači da bi se premije poljoprivrednih osiguranja proizvođačima subvencionirale 65 posto, rekao je Jurica Vukosav, dipl. agronom iz Croatia osiguranja na okruglom stolu održanom jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Osijeku. Tema okruglog stola bila je "Osiguranje u poljoprivredi", a govorilo se o iskustvima Europske unije u osiguranju poljoprivrednika te elementarnim nepogodama i osiguranju.
Vukosav je istaknuo da uloga države u poljoprivrednim osiguranjima mora biti veća te naglasio potrebu za javno-privatnim partnerstvom kad je o ovoj vrsti osiguranja riječ. Takvo partnerstvo omogućilo bi učinkovitiju upotrebu proračunskih sredstava, diverzifikaciju rizika,
upravljanje rizicima koji prijete poljoprivrednoj proizvodnji, nižim troškovima osiguranja, transparentnim sustavom za poljoprivrednike.
Poljoprivredna proizvodnja jedna je od najrizičnijih grana gospodarstva, snažno ovisna o vremenskim uvjetima.
Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Samo mali dio tih šteta - prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete.
U Hrvatskoj se, kad je o poljoprivrednim osiguranjima riječ, nudi osiguranje od cijelog niza rizičnih čimbenika, no ne i od suše. Suša nije predmet osiguranja ni u većini drugih zemalja jer je prerizična za osiguratelje ukoliko ne postoji sustav navodnjavanja. No, u Hrvatskoj sustav navodnjavanja je omogućen tek u zanemarivom postotku poljoprivrednih površina. Štete od suše ove su godine procijenjene na milijardu i petsto milijuna kuna.
"Za deset godina i dalje ćemo se baviti poljoprivredom, pa je za očekivati i da će postotak poljoprivrednih površina biti veći, a samim time i štete od suša na koje će tada otpadati i tri milijarde kuna. S druge strane procjenjuje se da bi sustav navodnjavanja koštao upravo toliko-tri milijarde kuna", kazao je Hrvoje Grgić, zastupnik osiguranja u Eurohercu.
Istaknuo je da će se posljedice ovogodišnjih šteta od suše osjetiti ne samo u slijedećoj godini, već će imati utjecaja i u 2014., a moguće čak i do 2015. "Iako se pokušavaju pronaći neka rješenja kojima bi se proširila poljoprivredna osiguranja, za posljedice suše učinkovitog modela još nema", rekao je Grgić.
Za deset godina i dalje ćemo se baviti poljoprivredom, pa je za očekivati i da će postotak poljoprivrednih površina biti veći, a samim time i štete od suša na koje će tada otpadati i tri milijarde kuna
Vedran Forjan, ing. agronomije, voditelj osiguranja usjeva, nasada i životinja u Kvarner VIG-u, koji je ujedno i glavni pokrovitelj okruglog stola, upoznao je okupljene gospodarstvenike s čimbenicima koji utječu na ekonomsku stabilnost poljoprivrede te strategijama upravljanja rizicima u poljoprivredi. Kazao je da su parametri koji ukazuju na razvijenost tržišta poljoprivrednog osiguranja to što je u sustav osiguranja u poljoprivredi uključen državni sektor, komercijalni sektor ili kombinacija državnog i javnog sektora (dobrovoljno ili obvezujuće), postojanje konkurencije, postotak ukupno osiguranih površina, dostupnost različitih osigurateljnih proizvoda i subvencioniranje premije osiguranja.
Forjan je usporedio i subvencioniranje premije osiguranja EU i Hrvatske. Tako se u Italiji subvencionira 67 posto ukupne premije osiguranja, u Španjolskoj 49 posto, uključujući regionalne subvencije lokalnih vlasti, u Austriji 46 posto uključujući regionalne subvencije te 50 posto za tuču i mraz, u Sloveniji od 2006., za osiguranje od osnovnih opasnosti (požar, tuča i udar groma) 30 do 50 posto, a u Hrvatskoj od 25 posto do 75 posto.
"Ovih 25 posto izdvaja Ministarstvo i to je sigurna subvencija, dok je ostatak na županijama i nerealan je. Realno je da su u Hrvatskoj osiguranja pokrivena subvencijama najviše do 35 posto", kazao je Forjan.
Okrugli stol je održan u organizaciji Svijeta osiguranja i Hrvatske gospodarske komore, Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj i uz potporu Ministarstva financija i Ministarstva poduzetništva i obrta.
Nataša Gajski Kovačić
Vukosav je istaknuo da uloga države u poljoprivrednim osiguranjima mora biti veća te naglasio potrebu za javno-privatnim partnerstvom kad je o ovoj vrsti osiguranja riječ. Takvo partnerstvo omogućilo bi učinkovitiju upotrebu proračunskih sredstava, diverzifikaciju rizika,
upravljanje rizicima koji prijete poljoprivrednoj proizvodnji, nižim troškovima osiguranja, transparentnim sustavom za poljoprivrednike.
Poljoprivredna proizvodnja jedna je od najrizičnijih grana gospodarstva, snažno ovisna o vremenskim uvjetima.
Štete od elementarnih nepogoda u poljoprivredi u Hrvatskoj svake se godine procjenjuju u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna do nekoliko milijardi. Samo mali dio tih šteta - prosječno oko 20 milijuna kuna godišnje - nadoknadi se kroz sustav pomoći kojim država isplaćuje novac nakon prijave štete.
U Hrvatskoj se, kad je o poljoprivrednim osiguranjima riječ, nudi osiguranje od cijelog niza rizičnih čimbenika, no ne i od suše. Suša nije predmet osiguranja ni u većini drugih zemalja jer je prerizična za osiguratelje ukoliko ne postoji sustav navodnjavanja. No, u Hrvatskoj sustav navodnjavanja je omogućen tek u zanemarivom postotku poljoprivrednih površina. Štete od suše ove su godine procijenjene na milijardu i petsto milijuna kuna.
"Za deset godina i dalje ćemo se baviti poljoprivredom, pa je za očekivati i da će postotak poljoprivrednih površina biti veći, a samim time i štete od suša na koje će tada otpadati i tri milijarde kuna. S druge strane procjenjuje se da bi sustav navodnjavanja koštao upravo toliko-tri milijarde kuna", kazao je Hrvoje Grgić, zastupnik osiguranja u Eurohercu.
Istaknuo je da će se posljedice ovogodišnjih šteta od suše osjetiti ne samo u slijedećoj godini, već će imati utjecaja i u 2014., a moguće čak i do 2015. "Iako se pokušavaju pronaći neka rješenja kojima bi se proširila poljoprivredna osiguranja, za posljedice suše učinkovitog modela još nema", rekao je Grgić.
Za deset godina i dalje ćemo se baviti poljoprivredom, pa je za očekivati i da će postotak poljoprivrednih površina biti veći, a samim time i štete od suša na koje će tada otpadati i tri milijarde kuna
Vedran Forjan, ing. agronomije, voditelj osiguranja usjeva, nasada i životinja u Kvarner VIG-u, koji je ujedno i glavni pokrovitelj okruglog stola, upoznao je okupljene gospodarstvenike s čimbenicima koji utječu na ekonomsku stabilnost poljoprivrede te strategijama upravljanja rizicima u poljoprivredi. Kazao je da su parametri koji ukazuju na razvijenost tržišta poljoprivrednog osiguranja to što je u sustav osiguranja u poljoprivredi uključen državni sektor, komercijalni sektor ili kombinacija državnog i javnog sektora (dobrovoljno ili obvezujuće), postojanje konkurencije, postotak ukupno osiguranih površina, dostupnost različitih osigurateljnih proizvoda i subvencioniranje premije osiguranja.
Forjan je usporedio i subvencioniranje premije osiguranja EU i Hrvatske. Tako se u Italiji subvencionira 67 posto ukupne premije osiguranja, u Španjolskoj 49 posto, uključujući regionalne subvencije lokalnih vlasti, u Austriji 46 posto uključujući regionalne subvencije te 50 posto za tuču i mraz, u Sloveniji od 2006., za osiguranje od osnovnih opasnosti (požar, tuča i udar groma) 30 do 50 posto, a u Hrvatskoj od 25 posto do 75 posto.
"Ovih 25 posto izdvaja Ministarstvo i to je sigurna subvencija, dok je ostatak na županijama i nerealan je. Realno je da su u Hrvatskoj osiguranja pokrivena subvencijama najviše do 35 posto", kazao je Forjan.
Okrugli stol je održan u organizaciji Svijeta osiguranja i Hrvatske gospodarske komore, Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj i uz potporu Ministarstva financija i Ministarstva poduzetništva i obrta.
Nataša Gajski Kovačić
Коментари
Постави коментар