Najveća prijetnja tržištu osiguranja je porast nelikvidnosti
Od februara ove godine je predsjednik Uprave ASA osiguranja d.d. Sarajevo i direktor Društva.
Kakvu ste situaciju zatekli u ASA osiguranju? Mislim na to kako je poslovalo društvo ASA osiguranje do vašeg dolaska i kakvi su vam planovi za naredni period?
Mogu reći da sam relativno zadovoljan sa stanjem koje sam zatekao u ASA osiguranju. ASA osiguranje je u 2012. godini postiglo porast premije nešto iznad dva posto. Kada to kompariramo sa rastom premije neživotnih osiguranja u FBiH, na tržištu na kojem posluje ASA osiguranje, to praktično znači da je ASA osiguranje ostvarilo dvostruko viši porast od prosjeka tržišta, jer je tržište neživotnih osiguranja ostvarilo porast od jedan posto u 2012.
Zadovoljan sam stanjem koje sam zatekao u ASA osiguranju kad su u pitanju ljudi, odnosno kadrovi ove kompanije. Riječ je o relativno maloj, ali vrlo kvalitetnoj grupi mladih i odgovornih ljudi, i mislim da su oni dobra osnova za ono što želimo da napravimo u narednom periodu, a to je da postanemo najbolji domaći brend osiguranja u Bosni i Hercegovini. To je naš cilj, to je naša vizija koju želimo da realizujemo.
ASA osiguranje je mlado društvo koje je osnovano 2008. godine. U prethodnom periodu kompanija je ostvarila intenzivan rast premije osiguranja i rast organizacionih dijelova spram ostvarenih rezultata. Ono što bih posebno istakao je ostvaren procenat ažurnosti isplaćenih šteta od gotovo 90 posto, što je posebno važno za nas. Plan za 2013. godinu je da idemo više od 92 posto efikasnosti isplate šteta. U ovom segmentu želimo postati lideri na tržištu osiguranja.
Naš plan za 2013.godinu je da profitabilno rastemo. Sa zadovoljstvom ističemo da smo za prva četiri mjeseca 2013. godine ostvarili porast premije od pet posto, uz bolju kontrolu troškova, odnosno poslovali smo efikasnije i efektivnije u odnosu na isti period prošle godine.
Zadovoljan sam dosad ostvarenim rezultatima u 2013. godini. Bez obzira na probleme tržišta osiguranja, moja su očekivanja da u 2013. godini ostvarimo porast premije od otprilike sedam posto, a da u svim drugim pokazateljima ostanemo u okviru plana.
Kada ste već pomenuli probleme osiguravajućih društava kod nas, koji su po vama ključni problemi na tržištu?
Da pominjemo već poznatu priču o problemima tržišta obaveznih osiguranja je deplasirano jer je opće poznato da tu postoje veliki problemi, odnosno već se o tome dovoljno zna. Međutim, ja bih dodao da je trenutno jedan od najvećih problema a ujedno i najveća prijetnja tržištu osiguranja - rastuća nelikvidnost. Naime, zaoštrena konkurencija i odsustvo odgovornog poslovanja, posebno u dijelu obaveznih osiguranja, u prethodnim godinama dovelo je do toga da je značajan broj društava postao nelikvidan! Mislim da je to trenutno najveća opasnost za sva osiguravajuća društva u BiH, jer po principu solidarnosti društva za osiguranje dijele sudbinu tržišta.
ASA osiguranje kao 100 posto domaći brend finansijski je stabilno i potpuno nezavisno osiguravajuće društvo. Naši vlasnici su ASA Prevent grupacija, najveći privatni poslovni sistem u državi, i Bosna Reosiguranje, kvalitetna i vrlo respektabilna reosiguravajuća kuća
Pored žestoke konkurencije na polju obaveznog osiguranja, društva svjesna visokih troškova pribave obaveznih osiguranja, pokušavaju da izbalansiraju portfelj osiguranja u korist dobrovoljnih osiguranja, to jeste da postignu adekvatan balans. To je, nažalost, posljedično dovelo do obaranja premijskih stopa dobrovoljnih vidova osiguranja u prethodnom periodu, što je dodatno ugrozilo poziciju društava za osiguranje. Može se postaviti pitanje da li se o dobrovoljnim osiguranjima uopće više može govoriti kao o kvalitetnijim vidovima osiguranja, imajući u vidu okolnost da se premijski cjenici praktično i ne upotrebljavaju, odnosno da su premijske stope gotovo prepolovljene unazad nekoliko godina.
Da se nadovežemo na temu formiranja cijena premije – kod nas postoji inicijativa u sklopu projekta Svjetske banke da se uvede liberalizacija tržišta osiguranja, odnosno formiranja cijene premije osiguranja. Kako to komentirate? Da li je naše tržište zrelo za takvo nešto?
Ne mislim da je naše tržište zrelo za to. Lično nemam ništa protiv te ideje, jer mi trenutno imamo situaciju na tržištu gdje je zakonom propisana cijena obaveznog osiguranja, pa se ni ta cijena ne poštuje, tako da mi de facto i sada nemamo cijenu koja se poštuje i provodi u cijelosti. Međutim, ne mislim da su kod nas stvoreni preduvjeti da se u kratkom periodu može ući u proces liberalizacije bez velikih i štetnih posljedica na tržište osiguranja. Prije ulaska u liberalizaciju obaveznog osiguranja ipak bi trebalo postići viši nivo i kvalitet "bilansnih pozicija" društava za osiguranje. Osim toga, smatram da je na nivou struke, odnosno na nivou Udruženja osiguravača FBiH i nadležne agencije, neophodno provesti stručnu raspravu o tom pitanju.
Da li ASA osiguranje posluje na teritoriji RS?
Ne, poslujemo trenutno samo na području Federacije BiH, i to u segmentu neživotnih osiguranja. Međutim, naše su ambicije da u dogledno vrijeme, u skladu sa zakonima, otvorimo organizacione jedinice i u Republici Srpskoj.
Nadam se da ste upoznati sa inicijativom Udruženja osiguravajućih društava FBiH da se uvede jedinstvena knjiga štetnika na nivou BiH, no društva iz RS to odbijaju. Koji je vaš komentar?
Mislim da je inicijativa koja je došla iz Udruženja osiguravajućih društava FBiH dobra i korisna. Ona je, zapravo, imala za cilj da se već postojeće rješenje koje je Udruženje osiguravajućih društava FBiH kreiralo i ustupi Birou zelene karte, da se neke aktivnosti ne dupliraju i da se na nivou BiH kod Biroa zelene karte stvori jedinstvena knjiga štetnika koja bi bila na raspolaganju svim društvima koja obavljaju poslovanje u jednom od bh. entiteta te Distriktu Brčko. Smatram da je to prije svega bila ekonomski razumna i racionalna ideja, koju sam i ja kao član skupštine
Udruženja podržao. U ovom trenutku ne mogu da komentarišem informaciju o tome da li je ta inicijativa odbijena od strane društava iz RS, jer do danas nisam dobio zvaničnu obavijest od Udruženja.
Kada smo već kod Udruženja, ne mogu a da vas ne pitam o novom Uputstvu o bilansnim i vanbilansnim stavkama. Znam da je Udruženje veoma aktivno po tom pitanju, jer ako bi se to uputstvo dosljedno primijenilo, ogroman broj društava kod nas odjednom bi zapao u probleme jer bi morali knjižiti velike gubitke zbog primjene novih propisa. Kako komentirate to uputstvo?
Primjena tog uputstva, kako je to usvojeno, izvjesno bi proizvela velike problema na tržištu osiguranja. Mišljenja sam da bi trenutna njegova primjena stvorila probleme svim društvima, a kod značajnog broja društava ostavilo velike i ozbiljne posljedice. Mišljenja sam da je potrebno da se sa Agencijom za nadzor kroz razgovore napravi dinamika i definiraju koraci kako doći do konačnog rješenja.
Dakle, nije uopće sporno da je cilj i Udruženja osiguravatelja i Agencije za nadzor isti, odnosno da svi želimo da idemo u tom pravcu. Međutim, smatramo da red koraka treba da bude drugačiji, odnosno da je interes tržišta osiguranja da se ostavi i prostor i vrijeme društvima za osiguranje kako bi prevazišli ovaj "udar".
S druge strane, prema mišljenjima i nalazima stručnih službi koje rade u okviru našeg Udruženja, postoje određene nesaglasnosti oko dijelova tog uputstva u odnosu na zakonske i podzakonske akte koji tretiraju konkretnu oblast, odnosno međunarodnih računovodstvenih standarda, pa je dat prijedlog Udruženja da se i te stvari u razgovorima pokušaju uskladiti. Vjerujem da će Agencija za osiguranje najozbiljnije razmotriti našu inicijativu i da će se pronaći rješenje koje će biti prihvatljivo za sve.
Šta mislite o ideji i inicijativi društava iz RS-a o direktnoj obradi šteta, odnosno da društvo gdje je polica sklopljena isplaćuje štetu?
Do sada na Udruženju nije vođena ozbiljna diskusija na tu temu. Opće poznato je da u pojedinim zemljama EU postoje rješenja i takve vrste. Doduše, ne u većini država, ali u nekim državama postoje i takva rješenja. Smatram da bi davanje ozbiljnije ocjene o toj inicijativi ipak zahtijevalo širu raspravu i diskusiju na nivou Udruženja, odnosno stručnih službi.
Lično ne mislim da je to rješenje koje treba apriori odbiti, a kao direktor ASA osiguranja mogu da kažem da bi to rješenje mom Društvu na neki način išlo u prilog, odnosno, generalno gledano, takvo rješenje ide u prilog svim društvima koja imaju visoku efikasnost u isplati šteta.
Međutim, obzirom da takvo rješenje podrazumijeva međusobne refundacije društava za osiguranje, smatram da bi društva koja trenutno nemaju potrebnu likvidnost i solventnost morala ostvariti minimalni i potrebni nivo likvidnosti i solventnosti da bi se te obaveze mogle kontinuirano izvršavati. Poznato mi je da je Agencija za nadzor osiguranja RS otišla dalje u ovom pravcu.
Smatram da ovo rješenje treba ozbiljno razmotriti, no prije toga napraviti detaljniju analizu stanja i mogućnosti.
Vratimo se opet ASA osiguranju. Vaše je društvo u sastavu ASA Holdinga, velike privatne kompanije u BiH koja je javnosti ipak poznatija po uvozu i prodaji automobila. Kakvu pomoć i podršku osiguravajuće društvo ima u tom holdingu?
ASA osiguranje kao 100 posto domaći brend danas predstavlja finansijski stabilno i potpuno nezavisno osiguravajuće društvo koje trenutno brine za potrebe više od 50.000 klijenta. Dakle, naši vlasnici su ASA Finance Sarajevo i Bosna Reosiguranje Sarajevo.
Mi smo ponosni na činjenicu da su to naši dioničari i naši vlasnici. S jedne strane riječ je o ASA Prevent grupaciji koja predstavlja najveći privatni poslovni sistem u državi, a s druge strane radi se o jednoj kvalitetnoj i respektabilnoj reosiguravajućoj kući u BiH koja je svoj renome i ugled razvila i izvan granica naše zemlje.
Naravno da nam ta pozicija obezbjeđuje određene kompetitivne prednosti u odnosu na našu konkurenciju na tržištu. Pripadnost ASA Prevent grupaciji nam obezbjeđuje da na mnogo brži i jednostavniji način ostvarimo kontakt sa klijentima koji su vezani za tu grupaciju, dok s druge strane imamo mogućnost korištenja know-howa, rejtinga i ugleda Bosna Reosiguranja, kao i njihovu finansijsku stabilnost.
Kakva je perspektiva tržišta osiguranja kod nas u BiH, ako sve to skupa stavimo u postojeći makroekonomski okvir i kontekst koji, kao što znamo, i nije baš previše dobar ili optimističan? Šta očekujete u recimo u naredne tri godine na tržištu osiguranja?
Na našem tržištu u posljednje dvije-tri godine postoji mali, stanoviti porast premije osiguranja od par procenata. Međutim, ako se napravi malo ozbiljnija analiza, može se zaključiti da tog porasta zapravo i nema.
Zašto? Zato što sliku na tržištu osiguranja u velikoj mjeri popravlja naplaćena premija po životnim osiguranjima iako njihovi portfelji uglavnom padaju. S druge strane, evidentno je također da u segmentu neživotnih osiguranja imamo pad premije ili u najboljoj varijanti stagnaciju. Mišljenja sam da će se i u naredne dvije do tri godine taj trend nastaviti, kada su u pitanju neživotna osiguranja.
Dakle, koliko god postoji prostor za rast prosječne premije po stanovniku kod dobrovoljnih osiguranja mislim također da ukupna makroekonomska i politička situacija ne dozvoljavaju da se naprave ambicioznije procjene za naredne dvije do tri godine. Mišljenja sam da će se u segmentu neživotnih osiguranja tržište rasti maksimalno do dva posto u tom periodu.
Коментари
Постави коментар