Već 20 godina u službi osiguranika
Prošlo je 20 godina od kada je Croatia osiguranje d.d. Ljubuški počela poslovati kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini, iako povijest društva u BiH ustvari počinje1898., što je samo14 godina nakon što je osnovana matična kuća u Zagrebu, što samo za sebe dovoljno govori o snazi i vrijednosti društva. Tijekom proteklih 20 godina Croatia osiguranje bilježi respektabilan rast portfelja te umjeren rast zaposlenika, a svi napori društva usmjereni su na pružanje što kvalitetnije usluge osiguranicima. Vođeni tim ciljem društvo je 2002. godine, samoinicijativno, vlastitim snagama izgradilo sustav kvalitete i tako postalo prvo osiguravajuće društvo na prostoru jugoistočne Europe s certifikatom ISO 9001:2000. Croatia danas zauzima visoko 5. mjesto na rang listi osiguratelja u Federaciji BiH, a zbog svog financijskog i imovinskog potencijalom postala je važan gospodarski čimbenik na prostoru Bosne i Hercegovine. Na njenom je čelu već pet godina gospodin Mladen Markotić, kojeg smo zamolili za presjek poslovanja društva.
Gospodine Markotić, kad podvučemo crtu ispod dosadašnjeg poslovanja Croatia osiguranja u 2012. godini, kakve pokazatelje dobivamo?
Prema dostupnim podacima za FBiH za prvih osam mjeseci, po visini ostvarene premije, Croatia osiguranje d.d. je s ostvarenih 24,1 milijuna KM premije na petom mjestu, a po isplati šteta u iznosu od 13,6 milijuna KM nalazi se na drugom mjestu (iza Sarajevo osiguranja). S obzirom na sveukupnu situaciju zadovoljni smo postignutim rezultatima, a izuzetno smo ponosni na brzinu rješavanja i isplatu šteta, stalnu likvidnost i adekvatne tehničke rezerve.
Jedan od povoda za ovaj razgovor je i 20. obljetnica poslovanja Croatia osiguranja u BiH. Čestitamo! Možete li nam dati kratki presjek tih prvih 20 godina? Koliko se toga promijenilo?
Prije svega hvala za čestitke. Dakle, Croatia osiguranje utemeljena je davne 1884. godine u Zagrebu, a njena povijest u Bosni i Hercegovini počinje 1898. godine. Požar koji se dogodio u Travniku 1903. godine do temelja je uništio mnoge objekte u Donjoj čaršiji i kompletna naselja na lijevoj obali Lašve. Izgorjela imovina većim je dijelom pripadala osiguranicima Croatije. Samo u jednom danu Croatia je isplatila 42 štete što dovoljno govori o snazi na samim počecima kao i o poslovnoj filozofiji koja je zadržana do današnjih dana. Velike štete nisu oslabile Croatiju. Naprotiv, povjerenje su joj ukazali novi osiguranici pa se sukladno tome i poslovi u Bosni i Hercegovini osjetno intenziviraju. Od 1908. godine u Bosni i Hercegovini Croatia je krenula s programom životnog osiguranja i doživjela svoju ekspanziju.
Zbog strukture portfelja, u kojem je najviše obveznih osiguranja, ekonomska i financijska kriza do sad nije značajnije utjecala na bh. sektor osiguranja
Pod imenom Croatia osiguranje d.d., kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini posluje od 9.10.1992. godine. Prve godine poslovanja, sa 17 zaposlenih ostvarili smo premijski prihod od 4 milijuna KM, a 19 godina poslije imali smo 192 zaposlena, a godinu smo završili s premijskim prihodom od 38 milijuna KM. Društvo je 2002. godine, samoinicijativno, vlastitim snagama, uz veliki trud i dodatne aktivnosti svih zaposlenika izgradilo sustav kvalitete i tako postalo prvo osiguravajuće društvo na prostoru jugoistočne Europe s certifikatom ISO 9001:2000. Sustav kvalitete je 2010. godine drugi put potvrđen.
Croatijina polica danas se može kupiti na preko 65 prodajnih mjesta diljem Bosne i Hercegovine. Grupu Croatia osiguranja u Bosni i Hercegovini čine Croatia osiguranje i šest povezanih društva.
S prodajom osiguranja života Društvo je krenulo krajem 1996. godine. Kroz šest godina, otkad Društvo ima obvezu isplate ugovorene svote i pripisane dobiti po istecima polica osiguranja života, do 31.12.2011. godine isplaćen je iznos od preko 39 milijuna KM.
Koliko ste Vi osobno dugo u tvrtki? Što Vas najviše veseli u poslu? Izdvojite nam neki događaj na koji ste posebno ponosni.
U Croatia osiguranju zaposlio sam se 1998. godine i to u Sektoru za likvidaciju šteta. 2001. godine postao sam menadžer za tržište osiguranja, a 2007. vršitelj dužnosti Direktora. Trenutačno mi teče drugi mandat na mjestu predsjednika Uprave.
Iako sam već dugo u ovom poslu još uvijek me veseli, bez obzira na visinu premije, svaka nova sklopljena polica, a najviše od svega zadovoljstvo naših osiguranika jer to podrazumijeva da je javnost prepoznala vrijednost i iskazala povjerenje Društvu na čijem se čelu nalazim zajedno s gospodinom Viktorom Zadrom, članom Uprave.
Što se tiče dijela pitanja na što sam posebno ponosan, puno je događaja, ali ipak naročito sam bio ponosan kada je Croatia osiguranje d.d. 2002. godine osiguravalo rekonstrukciju Starog mosta u Mostaru.
Koje su daljnje ambicije Croatia osiguranja na tržištu BiH?
Zadovoljstvo naših osiguranika naša je konstantna opredijeljenost, stoga je na prvom mjestu svih ciljeva.
Želimo zadržati jednu od vodećih pozicija na tržištu po ostvarenoj premiji, ali ne pod svaku cijenu, te povećati udjele premija životnih, ali i ostalih ugovornih osiguranja.
Kako to namjeravate postići? Da li je rješenje u izbacivanju novih paketa osiguravajućih usluga, prvenstveno unutar segmenta životnih osiguranja ili u povećanju portfelja imovinskih osiguranja, prvenstveno kroz vid osiguranja AO?
Potrebe osiguranika s vremenom se mijenjaju te je nužno znati pravilno reagirati i prilagoditi se tim promjenama i novim zahtjevima klijenta. Iz tog razloga novi paketi osiguravajućih usluga su neminovni. Rješenje je u povećanju portfelja imovinskih osiguranja i osiguranja osoba, a osiguranje od autoodgovornosti "ulaznica" je za ostale vrste osiguranja. U suradnji s Matičnom kućom pripremamo novi proizvod kojim pratimo potrebe naših ugovaratelja osiguranja.
Tržište BiH u prvim mjesecima 2012. godine je bilo u stagnaciji, odnosno padu, a u posljednjem periodu iskazan je blagi porast u odnosu na veličine iz istog razdoblja 2011. godine. BiH je do sada, nekim čudom, iskazivala porast iako su sva tržišta u regiji posljednje dvije do tri godine imala negativan trend. Da li je, po Vašem mišljenju, ovakav rezultat odraz snažne prisutnosti AO-a u portfelju, odnosno slabe ponude domaćeg tržišta osiguranja s drugim vrstama osiguranja ili se za sve može naći opravdanje u produbljivanju ekonomske, odnosno financijske krize u BiH i Evropskoj uniji?
Ekonomska i financijska kriza do sad nije značajnije utjecala na sektor osiguranja u BiH upravo zbog strukture portfelja u kojem je najveći udjel obveznih osiguranja. Osigurava se uglavnom ono što se po zakonu mora osigurati, a to su u BiH osiguranje odgovornosti i u RS osiguranje od nezgode. Manji dio portfelja je na dobrovoljnoj osnovi, a svjesnost o važnosti osiguranja i "kultura" osiguranja u BiH još je uvijek vrlo niska. Produbljivanjem krize i taj mali dio neobveznih osiguranja je ugrožen jer je osiguranje prvo od čega se u krizi odustaje pa se tako prolongira ili se u potpunosti odustaje od svih kupovina koje nisu neophodne, što za sobom povlači i pad potražnje za osiguranjem.
Unatoč pozitivnim pomacima i dalje je prisutno kršenje premijskog sustava u utrci za što većom premijom, bez uzimanja u obzir veličinu rizika
Kad govorimo o tržištu osiguranja u BiH neminovno je spomenuti njegovu (ne)uređenost. Ima li tu, po Vašoj procjeni, ikakvog napretka, odnosno da li su i u kojoj mjeri osiguravatelji kod nas uskladili svoje poslovanje sa zakonom i drugim propisima, uvjetima i premijskim sistemom?
Kod osiguravajućih društava primjetan je napredak usklađivanju poslovanja sa zakonskim i podzakonskim aktima za što je jednim dijelom zaslužna i pojačana kontrola provedena od strane Agencija za nadzor osiguranja. No, unatoč pozitivnim pomacima i dalje je prisutno kršenje premijskog sustava u utrci za što većom premijom, bez uzimanja u obzir veličinu rizika. Može se reći da je situacija daleko od dobre osigurateljne prakse. To nas vraća na jedno od Vaših prethodnih pitanja o ambicijama Društva i stava o daljnjoj poslovnoj strategiji ostvarivanja što veće premije, ali ne po svaku cijenu, jer premija treba odgovarati preuzetom riziku.
Lido osiguranju je prije nekoliko mjeseci oduzeto odobrenje za rad, prije toga to se dogodilo Hercegovina osiguranju, a prije nekoliko godina Bosansko-njemačko osiguranju. U Republici Srpskoj u velikim problemima bilo je državno Krajina osiguranje. Da li ovaj trend lošeg poslovanja s oduzimanjem dozvole kao posljedicom prijeti da dodatno uruši ionako krhku financijsku stabilnost tržišta osiguranja u BiH?
Zbog ovakvih situacija koje bacaju loše svjetlo na djelatnost osiguranja općenito teže je prodavati ugovorna osiguranja. Zbog toga dolazi do nepovjerenja osiguranika prema osigurateljima i sve se generalizira. Oštećeni koji imaju potraživanja od osiguratelja kojima se oduzmu dozvole za rad dugo čekaju na naplatu zbog dugotrajnih procedura čime raste nezadovoljstvo prema cijeloj industriji osiguranja. Takva situacija neminovno utječe na stabilnost tržišta osiguranja.
Kako ocjenjujete aktivnosti regulatornih, odnosno nadzornih organa u osiguranju? Da li je nedostatak kvalitetnih zakonskih rješenja kojima bi im se dala veća ovlaštenja najveće ograničenje u njihovom djelovanju?
Kvalitetnijim zakonskim rješenjima zasigurno bi se poboljšala učinkovitost rada nadležnih agencija.
Osiguravajuća društva, okupljena u okviru federalnog Udruženja, nedavno su usvojila i proslijedila prema Federalnom ministarstvu financija prijedlog novih zakonskih rješenja iz oblasti osiguranja.
Koliko ste upoznati s ovim prijedlogom, kako ga ocjenjujete?
Poznato nam je da je Federalno Ministarstvo financija napravilo nacrt izmjena i dopuna postojećih zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju o odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti), a Komisija Udruženja osiguratelja napravila je nacrte Zakona o obveznim osiguranjima u prometu/saobraćaju i nacrt Zakona o privatnom osiguranju. I na jedan i na drugi zakon ima primjedbi koje u narednom periodu treba usuglasiti i ispraviti u interesu industrije osiguranja i tržišta Bosne i Hercegovine. Svaka inicijativa koja će doprinijeti uređenju tržišta osiguranja je dobrodošla.
Gospodine Markotić, kad podvučemo crtu ispod dosadašnjeg poslovanja Croatia osiguranja u 2012. godini, kakve pokazatelje dobivamo?
Prema dostupnim podacima za FBiH za prvih osam mjeseci, po visini ostvarene premije, Croatia osiguranje d.d. je s ostvarenih 24,1 milijuna KM premije na petom mjestu, a po isplati šteta u iznosu od 13,6 milijuna KM nalazi se na drugom mjestu (iza Sarajevo osiguranja). S obzirom na sveukupnu situaciju zadovoljni smo postignutim rezultatima, a izuzetno smo ponosni na brzinu rješavanja i isplatu šteta, stalnu likvidnost i adekvatne tehničke rezerve.
Jedan od povoda za ovaj razgovor je i 20. obljetnica poslovanja Croatia osiguranja u BiH. Čestitamo! Možete li nam dati kratki presjek tih prvih 20 godina? Koliko se toga promijenilo?
Prije svega hvala za čestitke. Dakle, Croatia osiguranje utemeljena je davne 1884. godine u Zagrebu, a njena povijest u Bosni i Hercegovini počinje 1898. godine. Požar koji se dogodio u Travniku 1903. godine do temelja je uništio mnoge objekte u Donjoj čaršiji i kompletna naselja na lijevoj obali Lašve. Izgorjela imovina većim je dijelom pripadala osiguranicima Croatije. Samo u jednom danu Croatia je isplatila 42 štete što dovoljno govori o snazi na samim počecima kao i o poslovnoj filozofiji koja je zadržana do današnjih dana. Velike štete nisu oslabile Croatiju. Naprotiv, povjerenje su joj ukazali novi osiguranici pa se sukladno tome i poslovi u Bosni i Hercegovini osjetno intenziviraju. Od 1908. godine u Bosni i Hercegovini Croatia je krenula s programom životnog osiguranja i doživjela svoju ekspanziju.
Zbog strukture portfelja, u kojem je najviše obveznih osiguranja, ekonomska i financijska kriza do sad nije značajnije utjecala na bh. sektor osiguranja
Pod imenom Croatia osiguranje d.d., kao samostalno gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini posluje od 9.10.1992. godine. Prve godine poslovanja, sa 17 zaposlenih ostvarili smo premijski prihod od 4 milijuna KM, a 19 godina poslije imali smo 192 zaposlena, a godinu smo završili s premijskim prihodom od 38 milijuna KM. Društvo je 2002. godine, samoinicijativno, vlastitim snagama, uz veliki trud i dodatne aktivnosti svih zaposlenika izgradilo sustav kvalitete i tako postalo prvo osiguravajuće društvo na prostoru jugoistočne Europe s certifikatom ISO 9001:2000. Sustav kvalitete je 2010. godine drugi put potvrđen.
Croatijina polica danas se može kupiti na preko 65 prodajnih mjesta diljem Bosne i Hercegovine. Grupu Croatia osiguranja u Bosni i Hercegovini čine Croatia osiguranje i šest povezanih društva.
S prodajom osiguranja života Društvo je krenulo krajem 1996. godine. Kroz šest godina, otkad Društvo ima obvezu isplate ugovorene svote i pripisane dobiti po istecima polica osiguranja života, do 31.12.2011. godine isplaćen je iznos od preko 39 milijuna KM.
Koliko ste Vi osobno dugo u tvrtki? Što Vas najviše veseli u poslu? Izdvojite nam neki događaj na koji ste posebno ponosni.
U Croatia osiguranju zaposlio sam se 1998. godine i to u Sektoru za likvidaciju šteta. 2001. godine postao sam menadžer za tržište osiguranja, a 2007. vršitelj dužnosti Direktora. Trenutačno mi teče drugi mandat na mjestu predsjednika Uprave.
Iako sam već dugo u ovom poslu još uvijek me veseli, bez obzira na visinu premije, svaka nova sklopljena polica, a najviše od svega zadovoljstvo naših osiguranika jer to podrazumijeva da je javnost prepoznala vrijednost i iskazala povjerenje Društvu na čijem se čelu nalazim zajedno s gospodinom Viktorom Zadrom, članom Uprave.
Što se tiče dijela pitanja na što sam posebno ponosan, puno je događaja, ali ipak naročito sam bio ponosan kada je Croatia osiguranje d.d. 2002. godine osiguravalo rekonstrukciju Starog mosta u Mostaru.
Koje su daljnje ambicije Croatia osiguranja na tržištu BiH?
Zadovoljstvo naših osiguranika naša je konstantna opredijeljenost, stoga je na prvom mjestu svih ciljeva.
Želimo zadržati jednu od vodećih pozicija na tržištu po ostvarenoj premiji, ali ne pod svaku cijenu, te povećati udjele premija životnih, ali i ostalih ugovornih osiguranja.
Kako to namjeravate postići? Da li je rješenje u izbacivanju novih paketa osiguravajućih usluga, prvenstveno unutar segmenta životnih osiguranja ili u povećanju portfelja imovinskih osiguranja, prvenstveno kroz vid osiguranja AO?
Potrebe osiguranika s vremenom se mijenjaju te je nužno znati pravilno reagirati i prilagoditi se tim promjenama i novim zahtjevima klijenta. Iz tog razloga novi paketi osiguravajućih usluga su neminovni. Rješenje je u povećanju portfelja imovinskih osiguranja i osiguranja osoba, a osiguranje od autoodgovornosti "ulaznica" je za ostale vrste osiguranja. U suradnji s Matičnom kućom pripremamo novi proizvod kojim pratimo potrebe naših ugovaratelja osiguranja.
Tržište BiH u prvim mjesecima 2012. godine je bilo u stagnaciji, odnosno padu, a u posljednjem periodu iskazan je blagi porast u odnosu na veličine iz istog razdoblja 2011. godine. BiH je do sada, nekim čudom, iskazivala porast iako su sva tržišta u regiji posljednje dvije do tri godine imala negativan trend. Da li je, po Vašem mišljenju, ovakav rezultat odraz snažne prisutnosti AO-a u portfelju, odnosno slabe ponude domaćeg tržišta osiguranja s drugim vrstama osiguranja ili se za sve može naći opravdanje u produbljivanju ekonomske, odnosno financijske krize u BiH i Evropskoj uniji?
Ekonomska i financijska kriza do sad nije značajnije utjecala na sektor osiguranja u BiH upravo zbog strukture portfelja u kojem je najveći udjel obveznih osiguranja. Osigurava se uglavnom ono što se po zakonu mora osigurati, a to su u BiH osiguranje odgovornosti i u RS osiguranje od nezgode. Manji dio portfelja je na dobrovoljnoj osnovi, a svjesnost o važnosti osiguranja i "kultura" osiguranja u BiH još je uvijek vrlo niska. Produbljivanjem krize i taj mali dio neobveznih osiguranja je ugrožen jer je osiguranje prvo od čega se u krizi odustaje pa se tako prolongira ili se u potpunosti odustaje od svih kupovina koje nisu neophodne, što za sobom povlači i pad potražnje za osiguranjem.
Unatoč pozitivnim pomacima i dalje je prisutno kršenje premijskog sustava u utrci za što većom premijom, bez uzimanja u obzir veličinu rizika
Kad govorimo o tržištu osiguranja u BiH neminovno je spomenuti njegovu (ne)uređenost. Ima li tu, po Vašoj procjeni, ikakvog napretka, odnosno da li su i u kojoj mjeri osiguravatelji kod nas uskladili svoje poslovanje sa zakonom i drugim propisima, uvjetima i premijskim sistemom?
Kod osiguravajućih društava primjetan je napredak usklađivanju poslovanja sa zakonskim i podzakonskim aktima za što je jednim dijelom zaslužna i pojačana kontrola provedena od strane Agencija za nadzor osiguranja. No, unatoč pozitivnim pomacima i dalje je prisutno kršenje premijskog sustava u utrci za što većom premijom, bez uzimanja u obzir veličinu rizika. Može se reći da je situacija daleko od dobre osigurateljne prakse. To nas vraća na jedno od Vaših prethodnih pitanja o ambicijama Društva i stava o daljnjoj poslovnoj strategiji ostvarivanja što veće premije, ali ne po svaku cijenu, jer premija treba odgovarati preuzetom riziku.
Lido osiguranju je prije nekoliko mjeseci oduzeto odobrenje za rad, prije toga to se dogodilo Hercegovina osiguranju, a prije nekoliko godina Bosansko-njemačko osiguranju. U Republici Srpskoj u velikim problemima bilo je državno Krajina osiguranje. Da li ovaj trend lošeg poslovanja s oduzimanjem dozvole kao posljedicom prijeti da dodatno uruši ionako krhku financijsku stabilnost tržišta osiguranja u BiH?
Zbog ovakvih situacija koje bacaju loše svjetlo na djelatnost osiguranja općenito teže je prodavati ugovorna osiguranja. Zbog toga dolazi do nepovjerenja osiguranika prema osigurateljima i sve se generalizira. Oštećeni koji imaju potraživanja od osiguratelja kojima se oduzmu dozvole za rad dugo čekaju na naplatu zbog dugotrajnih procedura čime raste nezadovoljstvo prema cijeloj industriji osiguranja. Takva situacija neminovno utječe na stabilnost tržišta osiguranja.
Kako ocjenjujete aktivnosti regulatornih, odnosno nadzornih organa u osiguranju? Da li je nedostatak kvalitetnih zakonskih rješenja kojima bi im se dala veća ovlaštenja najveće ograničenje u njihovom djelovanju?
Kvalitetnijim zakonskim rješenjima zasigurno bi se poboljšala učinkovitost rada nadležnih agencija.
Osiguravajuća društva, okupljena u okviru federalnog Udruženja, nedavno su usvojila i proslijedila prema Federalnom ministarstvu financija prijedlog novih zakonskih rješenja iz oblasti osiguranja.
Koliko ste upoznati s ovim prijedlogom, kako ga ocjenjujete?
Poznato nam je da je Federalno Ministarstvo financija napravilo nacrt izmjena i dopuna postojećih zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju o odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti), a Komisija Udruženja osiguratelja napravila je nacrte Zakona o obveznim osiguranjima u prometu/saobraćaju i nacrt Zakona o privatnom osiguranju. I na jedan i na drugi zakon ima primjedbi koje u narednom periodu treba usuglasiti i ispraviti u interesu industrije osiguranja i tržišta Bosne i Hercegovine. Svaka inicijativa koja će doprinijeti uređenju tržišta osiguranja je dobrodošla.
Коментари
Постави коментар