Iznimno je važan kontinuiran dijalog osiguratelja s državom
Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK
Dani hrvatskog osiguranja, najveći godišnji skup domaće osigurateljne industrije, dogurali su i do jubilarnog, desetog izdanja. Domaćin skupa i ove je godine rovinjski hotel Lone, a očekuje se da će u trodnevnom radu skupa, od 4. do 6. studenoga, sudjelovati dvjestotinjak predstavnika domaćih i stranih osiguratelja, te predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva, Hanfe, HUO-a, HZZO-a i drugih institucija. Skup se održava u organizaciji Udruženja osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske.
O sadržaju Dana hrvatskog osiguranja, ali i o radu samog Udruženja osiguravatelja, razgovaramo s njegovom predsjednicom Snježanom Bertoncelj.
Gospođo Bertoncelj, prošla je već polovica vašeg četverogodišnjeg mandata na mjestu predsjednice Udruženja osiguravatelja. Nakon izbora u intervjuu našem časopisu kazali ste kako svoj mandat doživljavate kao prigodu da pokrenete rješavanje nekih otvorenih pitanja u osiguranju, da uvedete nešto novo i borite se za ono za što se vrijedi boriti. Pa, koliko Vam je to pošlo za rukom?
Smatram da smo u protekle dvije godine napravili mnogo s obzirom na to da se radi o dobrovoljnom radu svih nas okupljenih u Udruženju osiguravatelja pri HGK. Inicirali smo niz javnih rasprava o gotovo svim važnim pitanjima za osigurateljnu industriju. Na desetak okruglih stolova koje smo održali u suradnji s časopisima Banka i Svijet osiguranja pokušali smo odgovoriti na otvorena pitanja iz gotovo svih segmenata životnih i neživotnih osiguranja. Uz to što su te rasprave bile korisne za samu struku, pridonijele su da se o osiguranju više piše i govori u široj javnosti, da se promovira ponuda pojedinih vrsta osiguranja i da građanima ukažemo na značaj i vrijednost osigurateljne ponude u zaštiti njihove imovine i njih osobno.
Vaš prethodnik na mjestu predsjednika Udruženja Darko Cesar ostavio vam je u naslijeđe dva velika zadatka: da osiguravajuća društva pripremite za bezbolnu prilagodbu novim pravilima poslovanja koje donosi Solvency II i da osiguratelje "uvedete" u EU?
I jedna i druga tema bile su itekako prisutne na već spomenutim okruglim stolovima, a posebno na našim Danima hrvatskog osiguranja, gdje će se o njima raspravljati i ove godine. Međutim, operativne pripreme za prilagodbu na Solvency II preuzeo je na sebe Hrvatski ured za osiguranje, koji je u suradnji s Hanfom osnovao radnu grupu čiji je zadatak da kroz različite edukativne seminare pripreme osiguravajuća društva na ono što ih čeka nakon što Solvency II stupi na snagu.
Unatrag dvije godine Udruženje osiguravatelja iniciralo je niz javnih rasprava o gotovo svim važnim pitanjima za osigurateljnu industriju
I mislim kako je to dobar put da struka i regulator nastupaju zajednički. Kad je riječ o našem ulasku na otvoreno europsko tržište, tu ne očekujem većih problema. Naš Zakon o osiguranju već je u najvećoj mjeri usklađen s onim što zahtijeva europska regulativa. Određene probleme mogla bi donijeti jedino povećana konkurencija, i to ne samo zbog gubitka dojela tržišta već i zbog opasnosti da ta nova konkurencija iz drugih europskih zemalja nastupi s nelojalnom ponudom koja bi mogla u konačnici biti na štetu osiguranika. U tome je presudna uloga regulatora da se tako nešto ne dogodi.
U pripremi je novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. U radnoj verziji tog zakona predviđa se i drukčiji način organiziranja osigurateljne djelatnosti. I dosad je često bilo prigovora na postojanje dvaju udruženja osiguravatelja, kao i prijedloga da se to drukčije uredi. Što vi predlažete?
Kako bismo mogli odgovoriti na sve zahtjeve osiguratelja i poduzeti sve što treba u ovim zahtjevnim vremenima, smatram da osiguratelji trebaju govoriti jednim glasom, i to kroz profesionalno udruženje. Takvo udruženje pomoglo bi nam u lobiranju, promoviranju ili zastupanju naših interesa. Kao dobar primjer navela bih Austriju. U Austriji postoji profesionalno Udruženje osiguratelja koje funkcionira kao samostalna institucija i nije vezano ni uz komoru ili bilo koju drugu instituciju. To se udruženje financira sredstvima osiguratelja, ali i dijelom sredstava koje kao svoj doprinos osiguratelji daju svojoj komori. Naravno, Udruženje se uključuje u rad komore i surađuje s komorom kad je to potrebno.
Što sada Udruženje ima od toga što se nalazi u sastavu Hrvatske gospodarske komore?
Pomoć i podršku u našim razgovorima s državnim tijelima. Zahvaljujući Komori na ovim Danima očekujemo i dolazak predstavnika državnih ministarstava, od kojih umnogome ovisi buduća pozicija i rad osigurateljne branše.
Za mnoge će to biti dobra vijest jer je jedan od velikih prigovora na Dane da je to skup na kojem se uglavnom osiguratelji jadaju jedni drugima, a da ga redovito zaobilaze predstavnici državnih institucija s kojima bi osiguratelji mogli razgovarati o svojim problemima i teškoćama?
U tom pogledu ova će godina biti velika prekretnica. Svoje sudjelovanje na skupu potvrdili su već ministar financija Slavko Linić i ministar zdravlja Rajko Ostojić. Očekujemo i da će u radu skupa sudjelovati i vodeći ljudi iz Hanfe, HZZO-a i drugih institucija. Znači, bit će prilike za dijalog s državom.
U kojoj mjeri su sama osiguravajuća društva sudjelovala u koncipiranju dnevnog reda ovogodišnjih Dana hrvatskog osiguranja?
Više nego prethodnih godina. Još tijekom ljeta dobili smo prijedloge od pojedinih osiguratelja o kojim bi se temama trebalo raspravljati na ovim Danima. Prijedloga je toliko da će neki morati pričekati neko drugo vrijeme, a veliko zanimanje osiguratelja za sadržaj rada potvrda je da su Dani prihvaćeni kao mjesto rješavanja bitnih pitanja za osigurateljnu struku.
Vjerojatno će u uvodnom dijelu biti ponešto i o jubileju Dana hrvatskog osiguranja koji se, kao što smo uvodno kazali, održavaju već deseti puta?
Obilježit ćemo to jednom kratkom prezentacijom o stanju, događanjima i promjenama na hrvatskom tržištu osiguranja u proteklih deset godina. O tome će govoriti Gordana Letica iz Hanfe, koja će ujedno dati neke naznake za budućnost struke i novosti koje nas očekuju nakon pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Odmah nakon toga slijedi panel rasprava pod nazivom "Komplementarnost državnog i komercijalnog zdravstvenog osiguranja", a odgovore na najvažnija pitanja i smjernice budućeg razvoja zdravstvenog sustava, te uloge osiguratelja u njemu, dat će ministar zdravlja Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Siniša Varga, te predstavnici osiguratelja Kristian Podrug iz Croatia zdravstvenog osiguranja i Darko Cesar iz Basler osiguranja Zagreb.
Svoje sudjelovanje na Danima potvrdili su već ministar financija Slavko Linić i ministar zdravstva Rajko Ostojić. Znači, bit će prilike za dijalog s državom
Zdravstveno osiguranje često je predmet rasprave na osigurateljnim skupovima. Što očekujete od ovog panela?
Mnogo. Prije svega odgovor na pitanje hoće li najavljena reforma javnoga zdravstvenog sustava odrediti mjesto i ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja kojim se bave osiguratelji. Do sada je ta suradnja i raspodjela poslova između javnog i privatnog zdravstva bila prilično nedefinirana i vrijeme je da se to promjeni na način kako je to uređeno u razvijenim europskim zemljama. To se odnosi i na životna osiguranja koja još nemaju, a trebala bi imati, svoje mjesto i ulogu u sustavu štednje za mirovinu, jer je već svima jasno da postojeći državni mirovinski sustav ne može građanima osigurati zadovoljavajuća primanja po isteku radnog vijeka. O tome će u nastavku skupa govoriti Željko Jukić iz Croatia osiguranja.
Iz programa o radu skupa vidim da se u nastavku nalaze teme koje smo već prije spomenuli: Solvency II i novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu?
Kad je riječ o Solvency II, očekujemo izlaganje Manuele Zweimüller, predstavnice Europskog regulatora za osiguranje i mirovinsko osiguranje (EIOPA) o novostima u pripremi za implementaciju novog načina poslovanja u osigurateljnoj djelatnosti. Tema je više nego aktualna jer se približava dan ulaska Hrvatske u EU, a nisam sigurna koliko naši osiguratelji znaju o tome kako funkcioniraju regulatori u Europi, koliko nam je EIOPA važna ili će biti važna ubuduće. Ova je prigoda da čujemo tko je ta EIOPA, što i kako radi, kako uopće funkcioniraju regulatori u Europi i kakve prilagodbe očekuju našeg regulatora Hanfu. Bit će to ujedno prilika da čujemo novosti o aktivnostima EU na uvođenju Solvency II, posebno o rokovima za implementaciju pojedinih odredbi koji su do sada već više puta pomicani. U istom bloku čut ćemo i izlaganje Mojce Piškurić iz Zavarovalnice Triglav o ulozi strateškog planiranja u Solventnosti II.
Prvi dan rada završit ćemo izlaganjem Marijana Ćurkovića iz Croatia osiguranja o novostima koje donosi Nacrt novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te izlaganjem Gregora Pilgrama iz Generali zavarovalnice o slovenskim iskustvima u liberalizaciji tržišta obveznih osiguranja u prometu.
Drugi dan rada počinje još jednim panelom: "Uloga socijalnih medija u osiguranju". O čemu će tu biti riječi?
Jedno od pitanja na koje mi osiguratelji još tražimo pravi odgovor jest kako pristupiti mladim generacijama koje želimo kao naše klijente, kako im približiti ponudu, a da to bude blisko njihovu načinu komuniciranja. O tome ćemo nešto više čuti od stručnjaka za društvene mreže i komunikologiju te voditelja korporativnih komunikacija u osiguranju i drugim financijskim institucijama koji naglašavaju značaj i potrebu socijalnih mreža u osiguranju što u konačnici doprinosi razvoju djelatnosti i edukaciji mlađe populacije. Moderator ovog panela je Sonja Miočić Maksić iz Allianza a u raspravi sudjeluju Sanja Gržetić iz GRAWE-a, Antonia Jurić iz Erste & Steiermärkische bank, Mirela Španjol Marković iz Ciceron komunikacije i Davor Runje iz DRAP-a.
Dani osiguranja prilika su da se kroz izlaganja i panel diskusije čuje i nauči nešto novo, da se razmijene iskustva s kolegama iz struke
U nastavku rada skupa čeka nas zanimljiva tema o katastrofalnim štetama koje podrazumijevaju štete s velikim ljudskim i materijalnim gubicima, a vrlo često su posljedica prirodnih katastrofa uzrokovanih globalnim zatopljenjem, sušom, poplavama, potresima i drugim nepogodama. O tome će govoriti Drago Klobučar iz Croatia osiguranja. Slijedi izlaganje Ljiljane Zekan iz Erste VIG-a o odnosu korisnika osiguranja i osiguratelja u životnim osiguranjima, zatim izlaganje Srđana Šimca iz Visokog trgovačkog suda RH o ulozi medijacije u izgradnji povjerenja između osiguranika i osiguratelja i napokon izlaganje Časlava Žaje pod nazivom "Štete u osiguranju – AO u svjetlu ulaska RH u EU" .
I na kraju, što za vas kao osiguratelja znače Dani, u čemu vidite njihovu vrijednost?
Dani osiguranja po mom su mišljenju skup koji kroz širok spektar tema privlače stručnjake s raznih osigurateljnih područja. Po tome su Dani specifični u odnosu na druge osigurateljne seminare koji su u pravilu orijentirani na određenu temu ili područje. Stoga je to prilika da se kroz izlaganja i panel diskusije čuje i nauči nešto novo, da se razmijene iskustva s kolegama iz struke. Iznimno je važan i onaj manje formalan dio, kad se u ležernijoj atmosferi jednostavnije može diskutirati o raznim temama, čuti različita mišljenja, razmijeniti informacije. Također smatram kako je važno da osiguratelji imaju kontinuiran dijalog s državom o svojoj ulozi, mogućnostima i politici razvoja, te je cilj i da se o tome govori na Danima. Stoga mi je posebno drago da će to ove godine, barem prema najavama, na Danima biti i omogućeno.
Dani hrvatskog osiguranja, najveći godišnji skup domaće osigurateljne industrije, dogurali su i do jubilarnog, desetog izdanja. Domaćin skupa i ove je godine rovinjski hotel Lone, a očekuje se da će u trodnevnom radu skupa, od 4. do 6. studenoga, sudjelovati dvjestotinjak predstavnika domaćih i stranih osiguratelja, te predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva, Hanfe, HUO-a, HZZO-a i drugih institucija. Skup se održava u organizaciji Udruženja osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i pod pokroviteljstvom Ministarstva financija Republike Hrvatske.
O sadržaju Dana hrvatskog osiguranja, ali i o radu samog Udruženja osiguravatelja, razgovaramo s njegovom predsjednicom Snježanom Bertoncelj.
Gospođo Bertoncelj, prošla je već polovica vašeg četverogodišnjeg mandata na mjestu predsjednice Udruženja osiguravatelja. Nakon izbora u intervjuu našem časopisu kazali ste kako svoj mandat doživljavate kao prigodu da pokrenete rješavanje nekih otvorenih pitanja u osiguranju, da uvedete nešto novo i borite se za ono za što se vrijedi boriti. Pa, koliko Vam je to pošlo za rukom?
Smatram da smo u protekle dvije godine napravili mnogo s obzirom na to da se radi o dobrovoljnom radu svih nas okupljenih u Udruženju osiguravatelja pri HGK. Inicirali smo niz javnih rasprava o gotovo svim važnim pitanjima za osigurateljnu industriju. Na desetak okruglih stolova koje smo održali u suradnji s časopisima Banka i Svijet osiguranja pokušali smo odgovoriti na otvorena pitanja iz gotovo svih segmenata životnih i neživotnih osiguranja. Uz to što su te rasprave bile korisne za samu struku, pridonijele su da se o osiguranju više piše i govori u široj javnosti, da se promovira ponuda pojedinih vrsta osiguranja i da građanima ukažemo na značaj i vrijednost osigurateljne ponude u zaštiti njihove imovine i njih osobno.
Vaš prethodnik na mjestu predsjednika Udruženja Darko Cesar ostavio vam je u naslijeđe dva velika zadatka: da osiguravajuća društva pripremite za bezbolnu prilagodbu novim pravilima poslovanja koje donosi Solvency II i da osiguratelje "uvedete" u EU?
I jedna i druga tema bile su itekako prisutne na već spomenutim okruglim stolovima, a posebno na našim Danima hrvatskog osiguranja, gdje će se o njima raspravljati i ove godine. Međutim, operativne pripreme za prilagodbu na Solvency II preuzeo je na sebe Hrvatski ured za osiguranje, koji je u suradnji s Hanfom osnovao radnu grupu čiji je zadatak da kroz različite edukativne seminare pripreme osiguravajuća društva na ono što ih čeka nakon što Solvency II stupi na snagu.
Unatrag dvije godine Udruženje osiguravatelja iniciralo je niz javnih rasprava o gotovo svim važnim pitanjima za osigurateljnu industriju
I mislim kako je to dobar put da struka i regulator nastupaju zajednički. Kad je riječ o našem ulasku na otvoreno europsko tržište, tu ne očekujem većih problema. Naš Zakon o osiguranju već je u najvećoj mjeri usklađen s onim što zahtijeva europska regulativa. Određene probleme mogla bi donijeti jedino povećana konkurencija, i to ne samo zbog gubitka dojela tržišta već i zbog opasnosti da ta nova konkurencija iz drugih europskih zemalja nastupi s nelojalnom ponudom koja bi mogla u konačnici biti na štetu osiguranika. U tome je presudna uloga regulatora da se tako nešto ne dogodi.
U pripremi je novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. U radnoj verziji tog zakona predviđa se i drukčiji način organiziranja osigurateljne djelatnosti. I dosad je često bilo prigovora na postojanje dvaju udruženja osiguravatelja, kao i prijedloga da se to drukčije uredi. Što vi predlažete?
Kako bismo mogli odgovoriti na sve zahtjeve osiguratelja i poduzeti sve što treba u ovim zahtjevnim vremenima, smatram da osiguratelji trebaju govoriti jednim glasom, i to kroz profesionalno udruženje. Takvo udruženje pomoglo bi nam u lobiranju, promoviranju ili zastupanju naših interesa. Kao dobar primjer navela bih Austriju. U Austriji postoji profesionalno Udruženje osiguratelja koje funkcionira kao samostalna institucija i nije vezano ni uz komoru ili bilo koju drugu instituciju. To se udruženje financira sredstvima osiguratelja, ali i dijelom sredstava koje kao svoj doprinos osiguratelji daju svojoj komori. Naravno, Udruženje se uključuje u rad komore i surađuje s komorom kad je to potrebno.
Što sada Udruženje ima od toga što se nalazi u sastavu Hrvatske gospodarske komore?
Pomoć i podršku u našim razgovorima s državnim tijelima. Zahvaljujući Komori na ovim Danima očekujemo i dolazak predstavnika državnih ministarstava, od kojih umnogome ovisi buduća pozicija i rad osigurateljne branše.
Za mnoge će to biti dobra vijest jer je jedan od velikih prigovora na Dane da je to skup na kojem se uglavnom osiguratelji jadaju jedni drugima, a da ga redovito zaobilaze predstavnici državnih institucija s kojima bi osiguratelji mogli razgovarati o svojim problemima i teškoćama?
U tom pogledu ova će godina biti velika prekretnica. Svoje sudjelovanje na skupu potvrdili su već ministar financija Slavko Linić i ministar zdravlja Rajko Ostojić. Očekujemo i da će u radu skupa sudjelovati i vodeći ljudi iz Hanfe, HZZO-a i drugih institucija. Znači, bit će prilike za dijalog s državom.
U kojoj mjeri su sama osiguravajuća društva sudjelovala u koncipiranju dnevnog reda ovogodišnjih Dana hrvatskog osiguranja?
Više nego prethodnih godina. Još tijekom ljeta dobili smo prijedloge od pojedinih osiguratelja o kojim bi se temama trebalo raspravljati na ovim Danima. Prijedloga je toliko da će neki morati pričekati neko drugo vrijeme, a veliko zanimanje osiguratelja za sadržaj rada potvrda je da su Dani prihvaćeni kao mjesto rješavanja bitnih pitanja za osigurateljnu struku.
Vjerojatno će u uvodnom dijelu biti ponešto i o jubileju Dana hrvatskog osiguranja koji se, kao što smo uvodno kazali, održavaju već deseti puta?
Obilježit ćemo to jednom kratkom prezentacijom o stanju, događanjima i promjenama na hrvatskom tržištu osiguranja u proteklih deset godina. O tome će govoriti Gordana Letica iz Hanfe, koja će ujedno dati neke naznake za budućnost struke i novosti koje nas očekuju nakon pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Odmah nakon toga slijedi panel rasprava pod nazivom "Komplementarnost državnog i komercijalnog zdravstvenog osiguranja", a odgovore na najvažnija pitanja i smjernice budućeg razvoja zdravstvenog sustava, te uloge osiguratelja u njemu, dat će ministar zdravlja Rajko Ostojić, ravnatelj HZZO-a Siniša Varga, te predstavnici osiguratelja Kristian Podrug iz Croatia zdravstvenog osiguranja i Darko Cesar iz Basler osiguranja Zagreb.
Svoje sudjelovanje na Danima potvrdili su već ministar financija Slavko Linić i ministar zdravstva Rajko Ostojić. Znači, bit će prilike za dijalog s državom
Zdravstveno osiguranje često je predmet rasprave na osigurateljnim skupovima. Što očekujete od ovog panela?
Mnogo. Prije svega odgovor na pitanje hoće li najavljena reforma javnoga zdravstvenog sustava odrediti mjesto i ulogu privatnog zdravstvenog osiguranja kojim se bave osiguratelji. Do sada je ta suradnja i raspodjela poslova između javnog i privatnog zdravstva bila prilično nedefinirana i vrijeme je da se to promjeni na način kako je to uređeno u razvijenim europskim zemljama. To se odnosi i na životna osiguranja koja još nemaju, a trebala bi imati, svoje mjesto i ulogu u sustavu štednje za mirovinu, jer je već svima jasno da postojeći državni mirovinski sustav ne može građanima osigurati zadovoljavajuća primanja po isteku radnog vijeka. O tome će u nastavku skupa govoriti Željko Jukić iz Croatia osiguranja.
Iz programa o radu skupa vidim da se u nastavku nalaze teme koje smo već prije spomenuli: Solvency II i novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu?
Kad je riječ o Solvency II, očekujemo izlaganje Manuele Zweimüller, predstavnice Europskog regulatora za osiguranje i mirovinsko osiguranje (EIOPA) o novostima u pripremi za implementaciju novog načina poslovanja u osigurateljnoj djelatnosti. Tema je više nego aktualna jer se približava dan ulaska Hrvatske u EU, a nisam sigurna koliko naši osiguratelji znaju o tome kako funkcioniraju regulatori u Europi, koliko nam je EIOPA važna ili će biti važna ubuduće. Ova je prigoda da čujemo tko je ta EIOPA, što i kako radi, kako uopće funkcioniraju regulatori u Europi i kakve prilagodbe očekuju našeg regulatora Hanfu. Bit će to ujedno prilika da čujemo novosti o aktivnostima EU na uvođenju Solvency II, posebno o rokovima za implementaciju pojedinih odredbi koji su do sada već više puta pomicani. U istom bloku čut ćemo i izlaganje Mojce Piškurić iz Zavarovalnice Triglav o ulozi strateškog planiranja u Solventnosti II.
Prvi dan rada završit ćemo izlaganjem Marijana Ćurkovića iz Croatia osiguranja o novostima koje donosi Nacrt novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te izlaganjem Gregora Pilgrama iz Generali zavarovalnice o slovenskim iskustvima u liberalizaciji tržišta obveznih osiguranja u prometu.
Drugi dan rada počinje još jednim panelom: "Uloga socijalnih medija u osiguranju". O čemu će tu biti riječi?
Jedno od pitanja na koje mi osiguratelji još tražimo pravi odgovor jest kako pristupiti mladim generacijama koje želimo kao naše klijente, kako im približiti ponudu, a da to bude blisko njihovu načinu komuniciranja. O tome ćemo nešto više čuti od stručnjaka za društvene mreže i komunikologiju te voditelja korporativnih komunikacija u osiguranju i drugim financijskim institucijama koji naglašavaju značaj i potrebu socijalnih mreža u osiguranju što u konačnici doprinosi razvoju djelatnosti i edukaciji mlađe populacije. Moderator ovog panela je Sonja Miočić Maksić iz Allianza a u raspravi sudjeluju Sanja Gržetić iz GRAWE-a, Antonia Jurić iz Erste & Steiermärkische bank, Mirela Španjol Marković iz Ciceron komunikacije i Davor Runje iz DRAP-a.
Dani osiguranja prilika su da se kroz izlaganja i panel diskusije čuje i nauči nešto novo, da se razmijene iskustva s kolegama iz struke
U nastavku rada skupa čeka nas zanimljiva tema o katastrofalnim štetama koje podrazumijevaju štete s velikim ljudskim i materijalnim gubicima, a vrlo često su posljedica prirodnih katastrofa uzrokovanih globalnim zatopljenjem, sušom, poplavama, potresima i drugim nepogodama. O tome će govoriti Drago Klobučar iz Croatia osiguranja. Slijedi izlaganje Ljiljane Zekan iz Erste VIG-a o odnosu korisnika osiguranja i osiguratelja u životnim osiguranjima, zatim izlaganje Srđana Šimca iz Visokog trgovačkog suda RH o ulozi medijacije u izgradnji povjerenja između osiguranika i osiguratelja i napokon izlaganje Časlava Žaje pod nazivom "Štete u osiguranju – AO u svjetlu ulaska RH u EU" .
I na kraju, što za vas kao osiguratelja znače Dani, u čemu vidite njihovu vrijednost?
Dani osiguranja po mom su mišljenju skup koji kroz širok spektar tema privlače stručnjake s raznih osigurateljnih područja. Po tome su Dani specifični u odnosu na druge osigurateljne seminare koji su u pravilu orijentirani na određenu temu ili područje. Stoga je to prilika da se kroz izlaganja i panel diskusije čuje i nauči nešto novo, da se razmijene iskustva s kolegama iz struke. Iznimno je važan i onaj manje formalan dio, kad se u ležernijoj atmosferi jednostavnije može diskutirati o raznim temama, čuti različita mišljenja, razmijeniti informacije. Također smatram kako je važno da osiguratelji imaju kontinuiran dijalog s državom o svojoj ulozi, mogućnostima i politici razvoja, te je cilj i da se o tome govori na Danima. Stoga mi je posebno drago da će to ove godine, barem prema najavama, na Danima biti i omogućeno.
Коментари
Постави коментар