U BiH je tržište AO najviše liberalizovano
Gospodine Lačević, možemo li govoriti o preliminarnim rezultatima poslovanja Bosna RE-a u 2013. godini, imajući u vidu i ukupno stanje u bh. ekonomiji,, ali i na tržištu osiguranja?
Naš premijski prihod će biti malo manji nego prethodne godine. Na tržištu je došlo do prebacivanja određenih poslova naših klijenata, prije svega tzv. fronting polica, kod klijenata s kojim ne radimo i faktički smo izgubili cijeli taj premijski prihod. Ni za naše klijente ni za nas to u neto rezultatu ne predstavlja gotovo ništa, ali u bruto iznosu to je značajan obim premije od oko 3 do 3,5 miliona KM. Jasno je da ne možemo biti zadovoljni činjenicom da naš premijski prihod pada. Međutim, u uvjetima kada na tržištu osiguranja najveći broj neživotnih vrsta osiguranja bilježi pad, jasno je da se to mora odraziti i na premiju reosiguranja. Istovremeno, zadovoljni smo što naš neto premijski prihod raste, a to je dio iz kojeg se ostvaruje profit.
Koje vrste osiguranja dominiraju u premiji reosiguranja, a koje u okviru šteta?
Kao što sam i rekao, dominantne su neživotne vrste osiguranja, gdje su najzastupljeniji požar i ostale vrste imovinskih osiguranja, zatim autokasko i nezgoda, koji su inače dosta loši po rezultatima. Reosiguranje života polako raste, ali ne prati porast tržišta životnog osiguranja. Naravno, u vrsti obavezne automobilske odgovornosti Bosna RE ima značajan prihod jer radi ugovor o reosiguranju za sve članice Biroa zelene karte, ali i program koji pokriva domaću autoodgovornost u koji su uključena sva društva za osiguranje koja rade u BiH, izuzev tri.
Ne možemo biti zadovoljni činjenicom da naš premijski prihod pada. Međutim, u uvjetima kada na tržištu osiguranja najveći broj neživotnih vrsta osiguranja bilježi pad, jasno je da se to mora odraziti i na reosiguranje
Štete autokaska su najzastupljenije u štetama reosiguranja, što je i logično jer autokasko ima prilično loše rezultate kod većine naših klijenata. Naravno, u posljednje dvije godine nije bilo pojedinačnih velikih šteta u drugim vrstama osiguranja.
U junu ove godine potvrđen vam je B+ rejting financijske snage sa stabilnim izgledima od strane specijalizirane svjetske agencije za ocjenu rejtinga za oblast osiguranja i reosiguranja A.M. Best. Što za vas znači ova potvrda, odnosno zadržavanje, za naše uvjete, dosta dobrog rejtinga?
Ovo je šesta godina kako Bosna RE ima rejting B+. Nažalost, u uvjetima ovakvog okruženja teško je imati veći rejting, iako po kapacitetima i drugim elementima važnim za rejting Bosna RE može imati veći rejting od onog koji ima. To je potvrda da ono što radi Bosna RE radimo na ispravan način i da je u skladu sa svim međunarodno prihvaćenim standardima, dakle kao bilo koje drugo društvo za reosiguranje u inozemstvu. Rejting za naše klijente znači da od Bosna RE-a mogu očekivati potpunu sigurnost i u pogledu ispunjenja obaveza u skladu sa ugovorima o reosiguranju. Što se tiče poslova koje radimo u inozemstvu, rejting donosi više ponuda, što ne znači da se radi o posebno dobrim poslovima, ali više ponuda znači i veću mogućnost izbora i odabira poslova koji odgovaraju našoj politici preuzimanja i našim kapacitetima.
Da li su domaće osiguravajuće kuće zahvalni klijenti za Bosna RE?
Definitivno jesu. Ipak smo mi 35 godina na tržištu osiguranja. Isto toliko godina radimo sa Sarajevo-osiguranjem, a od početka 90-ih i sa drugima društvima. Trenutno radimo sa svim društvima iz Federacije BiH. U Republici Srpskoj radimo sa nekoliko društava, sa svima izuzev Jahorina osiguranja radimo domaću autoodgovornost, ali generalno govoreći nismo zadovoljni našim položajem u Republici Srpskoj. Čini se da bi tu bilo više prostora za Bosna RE kada bi se neke stvari u pogledima na posao, kod nekih ljudi promijenile. Međutim, stvari se mijenjaju iz godine u godinu i Bosna RE je sve više prisutna i na tom tržištu.
Što je s konkurencijom, kroz pojavu Dunava, te kroz ulazak nekih drugih reosiguravajućih kuća na "mala vrata", a spominje se i Wiener RE-a iz Beograda?
Wiener RE je formiran kako bi se prevazišao momenat prema kojem je stranim reosiguravajućim kućama zabranjen rad u Srbiji i preko njega se reosiguravaju sva austrijska društva u Srbiji.
Generalno govoreći nismo zadovoljni našim položajem u Republici Srpskoj. Čini se da bi bilo više prostora za Bosna RE kada bi se pogledi na posao kod nekih ljudi promijenili
Oni pokušavaju da se probiju sa nekim poslovima u Republiku Srpsku i jesu nam konkurenti u na ovom tržištu osiguranja. Bilo je pokušaja od strane Wiener Re da "napravi" nešto i na tržištu F BiH. Naravno, ni u cijeni niti u drugim elementima poslovanja ne mogu biti konkurencija Bosna RE-u. Sa Dunav RE-om i ne želimo biti konkurencija. Sa njima gradimo dobre poslovne odnose, isto kao i sa Sava RE-om, Triglav RE-om ili Croatia Lloydom.
Da li je legitimno to kako oni rade?
U Republici Srpskoj to je možda legitimno. Naime, Agencija za osiguranje RS donijela je 2008. godine odluku, koja možda i nije zakonski utemeljena, ali predstavlja način koji omogućava društvima za osiguranje koja nisu registrirana u BiH da rade sa društvima za osiguranje registriranim u Republici Srpskoj. Nije na nama da tumačimo zakonsku utemeljenost takve odluke, ali činjenica da društva za osiguranje iz R Srpske rade i na tržištu F BiH, gdje je zakon veoma jasan u ovom pogledu, daje nam za pravo da od Agencije za nadzor osiguranja F BiH tražimo da se ozbiljno posveti ovom problemu.
Možete li nam prokomentirati rezultate poslovanja na tržištu osiguranja u dosadašnjem periodu godine? Imamo zadržavanje višegodišnjeg porasta premije u iznosu od oko 3,5 – 4 posto, dominaciju neživotnih osiguranja i posebno osiguranja AO, i blagi porast životnih osiguranja koja zadržavaju 17 posto u ukupnoj premiji...
U RS-u je stagnacija zabilježena u septembru i novembru, u Federaciji ima određeni rast od oko 5 posto koji se bazira na rastu životnih osiguranja, tako da ukupno tržište, s obzirom na to da dvije trećine čini Federacije, a jednu trećinu RS, raste za oko 4 posto. Kakva je struktura tog porasta je za analizu. Malo je čudno da u ovakvoj ekonomskoj krizi, kada se jedna po jedna lizing kuća zatvara, kada promet polovnim automobilima opada, kod nas raste premija obaveznog osiguranja AO. Pogotovo jer se zna da pojedinačna polica nikada nije bila jeftinija nego što je sada. S druge strane, čudno je i da, u ovakvom okruženju, u ovakvoj ekonomskoj krizi, kada ljudi nemaju novca, raste premija životnog osiguranja. Međutim, jasno je da u uvjetima krize dolazi do još dubljeg raslojavanja između bogatih i siromašnih. Bogati u životnom osiguranju vide priliku za ulaganje i štednju, uz bolje uvjete nego ih mogu dobiti u bankama, a oni koji trebaju novac banaka moraju se osigurati jer je to uvjet banke kako bi odobrila kredit.
Poznavaoci prilika na tržištu osiguranja u BiH znaju za brojne teškoće i prepreke u konačnom uređenju tržišta u smislu poštovanja zakonske regulative te izmjena kako bi bolje održavala interese osiguravatelja. Kako biste poredali najznačajnije probleme na tržištu osiguranja, što je ono što je najurgentnije i što bi trebalo rješavati najprije?
Paralelno bi trebalo raditi na više frontova. Trebalo bi isključiti nelojalnu konkurenciju koja nije nešto što se samo dešava u BiH, to rade i na Zapadu, ali na suptilniji način, i ne rade tako da na tome gube. Nelojalna konkurencija se da urediti, ali nikada potpuno i ona će uvijek postojati pa toga treba biti svjestan.
Ovo je dio posla koji treba da rade entitetske agencije koje imaju zakonske osnove za kontrolu i sankcije. Naravno, niti jedna od agencija još uvijek nije u potpunosti osposobljena u tolikoj mjeri da bi to mogla da radi. Treba da imaju cijeli jedan aktuarski odjel koji bi mogao da prati kombinovane kvote po vrstama osiguranja kao i druge parametre, što je komplikovan i zahtjevan posao.
Bitno je da se zaustavi Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu, odnosno da ne stupi na snagu i da se u jednoj fazi povuče iz procedure. To je neustavan zakon
Vjerovatno će agencije vremenom morati pojačati svoju kadrovsku osnovu kako bi mogle da rade još ozbiljnije. Na drugoj strani su zakonske osnove. Set od tri zakona je donesen 2005. godine od kada se mnogo stvari desilo i došlo je vrijeme da se polako radi na novom zakonu koji bi bio savremeniji i pružao bi veće mogućnosti za razvoj osiguranja. Zakon o automobilskoj odgovornosti je na putu da bude usvojen u Parlamentu F BiH. U R Srpskoj ovaj zakon je također u postupku donošenja.
Nažalost, osnovni, temeljni zakon, Zakon o društvima za osiguranje, trebao je biti usvojen prije ovog zakona o AO. Međutim, jedan zakon koji je predložilo Udruženje društava za osiguranje F BiH i koji je, po meni, odličan zakon jer sadrži većinu europskih dostignuća na polju zakonske regulative osiguranja je zapeo negdje u Ministarstvu financija, tako da se i ne zna kakva mu je sudbina. To je prvi put da je struka uradila zakon.
Zašto Ministarstvo financija ne odgovara ili zašto ne rade na nekom svom zakonu, ako im ne odgovara ovaj koji je predložen od strane Udruženja, ne znam. Treća stvar je nešto što trebaju raditi i društva za osiguranje i Udruženje i država: treba raditi na edukaciji građana o važnosti dobrovoljnih osiguranja. Jednostavno, građani moraju znati šta znači i koje su prednosti imati osiguranje i šta se dešava ako ga nemaš, a desi ti se požar ili neka druga šteta. Država bi trebala da se uključi i na neki način podstiče osiguranje, na primjer kroz porezne olakšice, odnosno priznavanje troškova osiguranja, kao poreznu olakšicu. Svaki osigurani građanin znači jedan manje socijalni slučaj, kad se desi neka šteta čije se posljedice mogu osigurati.
Jedno od tih urgentnih pitanja je i Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu koji je mobilisao osiguravatelje da se kroz aktivnosti Udruženja društava za osiguranje F BiH jasno odrede i pokušaju zaustaviti diskriminativne odredbe ovog zakona. Kakav je vaš komentar samog problema? Da li se moglo više uraditi?
Bitno je da se taj zakon zaustavi, odnosno da ne stupi na snagu i da se u jednoj fazi povuče iz procedure. To je neustavni zakon, društva za osiguranje dovodi u neravnopravnu situaciju u odnosu na druge privredne djelatnosti jer ne intervenišu vatrogasci samo na osiguranim objektima. Čak štaviše, u cijeloj BiH ili u Federaciji od svih objekata i privrednih, državnih i privatnih, osigurano je možda manje od 20 posto. Slažem se da treba pronaći novac za održavanje i razvoj vatrogasnih jedinica u F BiH, ali za to su obavezni plaćati svi privredni subjekti bez obzira na djelatnost.
Industrija osiguranja u BiH, barem društva sa sjedištem na području Federacije BiH, jasno se negativno odredila prema inicijativi Svjetske banke da se putem takozvanog SEEC CRIF (South East and Central Europe Catastrophe Risk Insurance Facility) programa uvede osiguranje rizika od katastrofa na području Jugoistočne Evrope posredstvom firme sa sjedištem u Švicarskoj, Europa RE, i kroz kreditno zaduženje države u visini 5 miliona dolara. Projektu su pristupile Albanija, Srbija i Makedonija. Da li vam je poznato kakva je sudbina tog projekta kada je u pitanju BiH?
Ono što je meni poznato je da je ovaj projekat u Federaciji BiH odbijen, a u Republici Srpskoj na određeni način prihvaćen. Međutim, koliko ja znam, zamišljeno je da saradnja ide sa državom, a ne sa entitetima unutar država. Ono što se trenutno događa u Makedoniji, Albaniji i Srbiji je nešto što bi se moglo nazvati "projektom u mirovanju".
Koliko je stvarno urađeno na ovom projektu i koliko i kada će to biti operativno, kada će prva polica izaći na tržište, kada će sve to biti uvezano u projekat koji funkcioniše? Ja nisam siguran da će se to desiti u naredne dvije-tri godine. Iskreno, nikada nije takav projekat negdje napravljen. Nešto slično postoji u Turskoj i u Švicarskoj, ali to nije radila Svjetska banka nego su radile zemlje i društva za osiguranje iz tih zemalja, formirajući poolove za osiguranje katastrofalnih rizika.
Drugi projekat iza kojeg stoji Svjetska banka u BiH odnosi se na liberalizaciju tržišta obaveznog osiguranja od autoodgovornosti i, po svemu sudeći, ovaj proces će i kod nas biti pokrenut bez obzira na neke najavljene negativne posljedice. S obzirom na to da tržište AO obuhvata gotovo polovinu premije osiguranja, šta će forsiranje liberalizacije cijena AO značiti za ionako poremećene odnose na tržištu osiguranja?
Taj projekat je, recimo, u Makedoniji doveden do kraja, pa je onda vlada odustala od svega. U Albaniji je projekat krenuo, ali nije realiziran. U BiH se krenulo sa prikupljanjem određenih podataka, ali se postavlja pitanje zar nije najveća liberalizacija tržišta osiguranja ovdje kod nas? Radi se sa najnižom, najmanjom premijom, sa velikim popustima.
Naravno, radi se o nekontrolisanoj "liberalizaciji". Bosanskohercegovačko tržište treba dovesti na puno viši nivo kontrole, poslovne etike i svijesti građana da najjeftinije osiguranje nije uvijek i najbolje osiguranje.
Naredni jubilarni 25. SorS održat će se od 11. do 13 juna 2014. godine sa glavnom temom "Unapređenje efikasnosti poslovanja osiguravajućih društava – izazovi i mogućnosti", gdje će učesnici govoriti o upravljanju troškovima poslovanja te metodama i načinima reguliranja odštetnih zahtjeva, marketinškim aktivnostima, odnosno kanalima prodaje i promocije osiguravajućih djelatnosti te upravljanju poslovima i optimizaciji programa reosiguranja. Kao generalni sekretar Udruženja SorS, da li ste zadovoljni pravcem u kojem se kreće ova konferencija? Da li postoji potreba i mogućnost da se eventualno ona unaprijedi?
SorS je nešto što opstaje tolike godine i iz godine u godinu opravdava svoje postojanje. Ljudi vole doći na SorS, jer čuju teme koje su nekad više, a nekad manje interesantne, ali najbitnije je da čuju puno informacija na jednom mjestu. SorS će vjerovatno u jednom momentu doći do raskrižja kada treba odlučiti šta dalje raditi, da li od SorS-a napraviti profesionalno okupljanje, odnosno nešto što će neko profesionalno organizirati i širiti se van zemalja bivše Jugoslavije, možda za početak da to bude cijeli Balkan, odnosno jugoistočna Europa.
Očigledno da će se početi razmišljati ili se proširiti ili se držati na ovoj, manje-više volonterskoj osnovi. To je nešto što će u konačnici odlučiti članovi udruženja SorS, ne naredne godine, ali u godinama koje dolaze sigurno. Međutim, za mene lično i način na koji sada ide i na koji se to sada radi je više nego zadovoljavajući.
Коментари
Постави коментар