I u godini nižih premijskih prihoda neće izostati pripisivanje dobiti osiguranicima

Osigurateljna djelatnost u Hrvatskoj, unatoč sveopćoj krizi u državi, dobro se drži. Nakon sedam mjeseci uzastopna premijskog plusa, može se očekivati da će i kraj godine dočekati u pozitivi, što bi bilo prvi put nakon 2008. godine. Još je optimističnija slika ako se promatra samo portfelj životnih osiguranja, koja na kraju listopada bilježe premiju od 2,026.915.696 kuna, što je 4,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatrajući i komentirajući rezultate hrvatskih osiguratelja, u pozitivnom ozračju započeli smo razgovor s Daliborom Đurkanom, članom Uprave Merkur osiguranja.  

 

Gospodine Đurkan, listopad je industrija osiguranja okončala s premijskim plusom od jedan posto, pa bi ova godina mogla donijeti preokret u osigurateljnom poslovanju. Kakve rezultate u 2013. očekujete za Merkur osiguranje? 

Kao i u prethodnim, i u ovoj poslovnoj godini očekujemo solidne poslovne rezultate, čak i uz nešto niže premijske prihode u usporedbi s prethodnom godinom. Od samog početka rada na hrvatskom tržištu, dugoročna financijska stabilnost i poslovanje s dobiti predstavljaju temeljne strateške smjerove poslovne politike Merkur osiguranja. A takva poslovna politika pretpostavlja formiranje uravnotežena osigurateljnog portfelja, konzervativnu ulagačku politiku te kontinuiran menadžment troškova poslovanja. 

 

Često ste u javnosti isticali kako ste ponosni na to što je Merkur osiguranje od početka poslovanja kontinuirano ostvarivalo dobit, kao i na činjenicu da ste jedno od rijetkih osiguravajućih društava koje već godinama redovito pripisuje dobit svojim osiguranicima. Hoće li se takva tradicija nastaviti i u 2013. godini? 

Naravno.

Kao i u prethodnim, i u ovoj poslovnoj godini očekujemo solidne poslovne rezultate, čak i uz nešto niže premijske prihode u usporedbi s prethodnom godinom

Premijski minus Merkura u životnim osiguranjima u prvih devet mjeseci iznosi dva posto. Što je razlog tome? Neki vaši konkurenti u životnom osiguranju rast mogu zahvaliti jednokratnim policama osiguranja, kakve Merkur u svojoj ponudi nema...

Primarni razlog smanjenju premijskih prihoda leži u otkupima i prestancima plaćanja koji u posljednjih pet godina kontinuirano rastu, a sve to posljedica je loše gospodarske situacije. Dodatno, Merkur ima jedan od starijih portfelja životnih osiguranja na tržištu te doživljenja i isplate polica postaju sve značajniji dio poslovanja. S druge strane, proizvodi s jednokratnom premijom i garantiranim prinosom više su investicijski nego osigurateljni, te se u tom smislu ne uklapaju u dugoročnu poslovnu strategiju Merkur osiguranja.      

 

Hrvatska po udjelu životnih osiguranja u ukupnoj osigurateljnoj premiji daleko zaostaje za Europom. O razlozima takvog stanja postoje brojna objašnjenja. Što vi mislite o tome? 

Mišljenja sam da je jedan od glavnih razloga relativno niska osigurateljna kultura naših sugrađana. S druge strane, u gotovo svim europskim zemljama postoji i neki oblik beneficija od države za porezne obveznike koji uplaćuju životno osiguranje, a koje su kod nas ukinute prije tri godine, i upravo tada kreće stagnacija udjela životnih osiguranja nakon 15 godina kontinuirana rasta.    

 

Slažem se da je nedostatak osigurateljne kulture u Hrvatskoj definitivno jedan od najvećih i najznačajnijih problema hrvatskog tržišta osiguranja. Koje je vaše rješenje za podizanje 

svijesti među hrvatskim građanima o važnosti osiguranja? 

Moramo ovdje napomenuti da ipak postoje pozitivni pomaci u osigurateljnoj kulturi hrvatskih građana, a koje možemo argumentirati kontinuiranim rastom tržišnog udjela životnih osiguranja, koji se u posljednjih 15-ak godina gotovo udvostručio. Međutim, za dugoročno podizanje svijesti o osiguranju ključna je institucionalna edukacija hrvatskih građana o tome što je osiguranje i čemu služi. Primjerice, jedno od strukturnih rješenja bilo bi kada bi se u redovnom školskom sustavu mladog čovjeka barem informiralo o osnovama funkcioniranja financijskog tržišta, a time i o ekonomskoj funkciji i značaju osiguranja.    

 

U nastojanju podizanja osigurateljne kulture osiguravajuća društva uvelike bi se trebala osloniti na svoju prodajnu mrežu. No, svjedoci smo da je industrija osiguranja itekako pogođena velikom fluktuacijom prodajne mreže – može li kao takva biti pokretač pozitivnih promjena? Kakva je situacija u tom pogledu s Merkurom?

Fluktuacija prodajne mreže doista je strukturni problem industrije osiguranja s kojim se susreću gotovo svi osiguratelji. Međutim, Merkur osiguranje od samog uspostavljanja interne prodajne mreže 2007. sustavno prati i upravlja fluktuacijom, a u posljednje dvije godine ostvarujemo pozitivne pomake.   

 

Još jedan kamen na koji se životno osiguranje često spotakne je neadekvatna zakonska regulativa, kao jedan od ograničavajućih faktora u razvoju životnih osiguranja. Što bi po vama zakonodavac trebao poduzeti? 

Zakonodavac definitivno najviše može učiniti za dugoročan razvoj tržišta osiguranja, i to kad bi se konzistentno držao dobrih strategija. Uzmimo primjer olakšica na premiju životnih osiguranja uvedenih 2002. godine, koje su u izvornom obliku doista bile vrlo kvalitetne poticajne mjere, a koje su se tijekom godina kroz brojne izmjene zakona svele na puku odgodu plaćanja poreza, da bi se u 2010. konačno i ukinule. 

Dakle, inicijalni strateški cilj poreznih olakšica u vidu poticanja poreznih obveznika da štede kroz životno osiguranje te tako skrbe za vlastitu budućnost, kroz brojne promjene u "samo" osam godina jednostavno se izgubio i prestao biti važan. 

Ipak postoje pozitivni pomaci u osigurateljnoj kulturi hrvatskih građana, a koje možemo argumentirati kontinuiranim rastom tržišnog udjela životnih osiguranja, koji se u posljednjih 15-ak godina gotovo udvostručio

Zanimljivo je to što je paralelno postojao i sustav olakšica za kamate po stambenim kreditima, kojima je poticana kupnja stanova putem kredita, a koji nije bio mijenjan tijekom godina iako nije uključivao obvezu "vraćanja" poticaja u slučaju, primjerice, prodaje nekretnine kupljene uz pomoć olakšica. Upravo na tom primjeru možemo zaključiti da je zakonodavac u posljednjem desetljeću strategijom poreznih beneficija građane više usmjeravao na potrošnju, tj. kupnju nekretnina namjenskim kreditima stranih banaka, nego prema štednji i akumulaciji putem životnih osiguranja.    

 

Što onda zakonodavac i industrija osiguranja trebaju učiniti da osigurateljna branša dobije u društvu onakav status kakav ima u većini zemalja Europske unije? 

U većini europskih zemalja značaj osigurateljne industrije prepoznaje prije svega zakonodavac, koji strateškim razvojnim potezima jasno potiče pojedine vrste osiguranja. Dakle, najučinkovitiji impuls razvoju industrije može dati zakonodavac. Jedan takav pozitivan impuls u Hrvatskoj bio bi uvođenje mogućnosti da poslodavci mogu određeni neoporezivi iznos po zaposleniku uplaćivati u osiguranje (zdravstveno, životno, itd.). 

Takvom i sličnim mjerama otvorio bi se i procvjetao cijeli jedan segment tržišta osiguranja koji do sada nije ni postojao, više ljudi zaposlilo bi se u osiguranju, a zakonodavac bi dugoročno osjetno više profitirao nego što bi "izgubio" na smanjenju prihoda od poreza na dobit, što bi bila kratkoročna negativna strana ovakve mjere.    

 

Kao jedan od aduta osigurateljne industrije u ovoj i idućim godinama spominjao se i brži razvoj imovinskih osiguranja. Međutim, i u tom segmentu osigurateljne ponude, jednako kao i u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, Hrvatska znatno zaostaje za Europom. Zašto zaostajemo i kako ubrzati taj rast?

Uz osigurateljnu kulturu, razvoj osigurateljne industrije usko je vezan uz razvoj gospodarstva u cjelini, te jedino pozitivni pomaci u realnoj ekonomiji dovode do strukturnog razvoja i pravog rasta tržišta osiguranja. Za razvoj dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja nužno je dovršiti reforme zdravstvenog sustava koje se već godinama provode, urediti zakonsku regulativu i jasno definirati koju razinu usluga pokriva javni, a koju privatni zdravstveni sustav. 

 

Vratimo se malo na Merkur. Vaša matična kuća Merkur Versicherung AG postiže iz godine u godinu odlične rezultate. Kakvi su rezultati grupacije u 2013. godini? 

Kao i prethodne godine, i u 2013. godini očekuju se podjednako dobri rezultati kako na razini matične kuće u Austriji, tako i na razini grupacije. 

 

Merkur je prisutan i u zemljama regije – kako ide prijenos znanja i iskustva među osiguravajućim društvima u regiji i koliko surađujete u osigurateljnom biznisu?

Merkur osiguranje je, osim Austrije i Hrvatske, prisutno i u Sloveniji, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Razmjena iskustava i prijenos znanja sustavno su uređeni na razini  koncerna i predstavljaju jednu od komparativnih prednosti društva. 

Za razvoj dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja nužno je dovršiti reforme zdravstvenog sustava koje se već godinama provode, urediti zakonsku regulativu i jasno definirati koju razinu usluga pokriva javni, a koju privatni zdravstveni sustav

Tržišta osiguranja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori slabije su razvijena nego u Republici Hrvatskoj i Sloveniji te su u tom smislu razvojna iskustva od velikog značenja za članice koncerna koje posluju na tim tržištima.    

 

Temelj uspješna poslovanja Merkur osiguranja su ljudi koji u njemu rade i njihova stalna edukacija. Možete li nam malo opisati razvojni put prodajnih zastupnika u Merkur osiguranju? 

Sustavna edukacija zastupnika uvedena je od samog formiranja interne prodajne mreže i kontinuirano se unaprjeđuje sukladno potrebama poslovanja. Edukacija je podijeljena u nekoliko faza te, ukratko, započinje upoznavanjem zastupnika s osnovama osiguranja i proizvoda, nastavlja se s treningom komunikacijskih i prodajnih vještina te radom na terenu uz mentorstvo voditelja. 

Program temeljnog školovanja zastupnika traje gotovo godinu dana, uz prilično intenzivan raspored tijekom godine, s tim da se u prvoj polovici godine više fokusira na teorijska znanja, a sljedećih šest mjeseci više radi na terenu.  

 

Merkur je poznat i po angažmanu u zajednici u kojoj posluje te kao društveno odgovorna tvrtka...  

Društveno odgovorno poslovanje jedna je od temeljnih poslovnih strategija Merkur osiguranja. Već dulji niz godina Merkur putem brojnih donacija i sponzorstava direktno podupire rad nekoliko humanitarnih udruga, školskih ustanova, dječjih vrtića i drugih mahom lokalnih i malih udruga. Uz to, skloniji smo diskretnom pomaganju bez pretjerane marketinške pompe, koja često prati ovakve aktivnosti.     

 

Kakvi su vam poslovni planovi za sljedeću godinu? Spremate li nove osigurateljne proizvode ili neka druga iznenađenja za svoje sadašnje i buduće klijente?

U 2014. planiramo proširenje i prilagodbu naše cjelokupne osigurateljne ponude s ciljem jasnog pozicioniranja društva na tržištu. Dakle, biti vrhunski osiguratelj individualnih potreba pojedinca i njegove obitelji i imovine, kao i pouzdan partner malim pravnim osobama i obrtnicima, ostaju temeljne strateške odrednice društva i u segmentu razvoja osigurateljnih proizvoda i paketa.