Zakon o autoosiguranjima dijeli branšu na dvije struje
Hrvatska ima obvezu do kraja godine s pravnom stečevinom EU uskladiti zakone po kojima postupa industrija osiguranja. I dok je proteklih godina uvijek bilo prijepora između Ministarstva financija i osiguratelja budući da su pisci zakona, prvi suradnici ministra financija redovito ignorirali ovu industriju ne prihvaćajući argumente struke, ovoga puta zaiskrilo je među samim osigurateljima. Iako latentni sukob traje već treći mjesec nitko, a kontaktirali smo mnoge, nije bio spreman javno progovoriti o problemu i mogućim teškim posljedicama za tržište autoosiguranja.
Većina društava svrstala se uz krovnu udrugu branše, Hrvatski ured za osiguranje pri kojemu je oformljeno povjerenstvo za izradu zakona uključivanjem predstavnika nekoliko društava, uz dominaciju onih iza kojih stoji strani kapital. Druga skupina, radi se isključivo o društvima iz portfelja koncerna Agram (Euroherc, Jadransko, Sunce osiguranje) čiji je većinski vlasnik Dubravko Grgić, navodno je za izradu protuprijedloga i javni istup angažirala posrednika, Institut za osiguranje koji vodi Nikola Milijević. Prvi put prijedlog novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu predstavljen je javno polovicom svibnja na 20. skupu branše koja tržištu nudi upravo autoosiguranja. Tada je istaknuto da je ministarstvo Slavka Linića dalo zeleno svjetlo inicijativi HUO-a da osiguratelji sami prvi put izrade okvir zakona koji će potom proći obveznu proceduru. U prijedlogu povjerenstva, kojim koordinira doajen branše Marijan Ćurković, preslikana je praksa EU.
Neugodno iznenađenje
U međuvremenu su Ćurković i ekipa pozvani u Ministarstvo financija. No umjesto ocjene učinjenoga, kaže nam jedan od sudionika, pred njih je stavljen prijedlog zakona Instituta za osiguranje koji donosi radikalan zaokret i prema hrvatskoj praksi i prema direktivama EU te, kaže naš izvor, izravno atakira na 5-6 aktualnih zakona, potpuno ih ignorirajući. Buduće štete u prometnim nezgodama, ilustrira jednim primjerom naš sugovornik, tek bi dijelom pokrivali osiguratelji kroz ugovorenu policu, a dijelom sami vozači što je model koji EU ne pozna. Ukupna branša godišnje kroz odštete vlasnicima vozila i nastradalim putnicma isplati od 1,2 do 1,4 milijarde kuna. Po zakonu koji Institut predlaže, a Linićevo ministarstvo nudi na raspravu, tvrdi naš izvor, taj iznos se prepolovljuje.
Čeka se Ministarstvo
Spomenuti novac godinama je ubrizgavan u tržište i bio je makar mali kotačić u gospodarskom mozaiku. Prođe li prijedlog Instituta ostat će uskraćeni mnogi obrti i tvrtke naslonjeni na autoindustriju i trgovci rezervnim dijelovima, profitirat će društva koja primarno nude tu vrstu police, a to su upravo Euroherc i Jadransko. Milijević odbacuje tezu da zastupa Agram, ističe da se ”ne treba baviti špekulacijama dok radna skupina ne završi posao.” Iz Ministarstva financija odgovorili su diplomatski kratko: “zakon je u izradi i radna skupina nastavit će s radom nakon ljetne stanke.” Statistika
Za odštete 1,2 milijarde kuna
Statistika Hrvatskog ureda za osiguranje otkriva da je već godinu-dvije u Hrvatskoj na autoosiguranjima ugovoreno 1,99 milijuna polica te da ukupna premija prelazi 2,9 milijardi kuna. Za sve štete iz prometnih nezgoda vozačima je lani isplaćeno 1,2 milijarde kuna.
Većina društava svrstala se uz krovnu udrugu branše, Hrvatski ured za osiguranje pri kojemu je oformljeno povjerenstvo za izradu zakona uključivanjem predstavnika nekoliko društava, uz dominaciju onih iza kojih stoji strani kapital. Druga skupina, radi se isključivo o društvima iz portfelja koncerna Agram (Euroherc, Jadransko, Sunce osiguranje) čiji je većinski vlasnik Dubravko Grgić, navodno je za izradu protuprijedloga i javni istup angažirala posrednika, Institut za osiguranje koji vodi Nikola Milijević. Prvi put prijedlog novog zakona o obveznim osiguranjima u prometu predstavljen je javno polovicom svibnja na 20. skupu branše koja tržištu nudi upravo autoosiguranja. Tada je istaknuto da je ministarstvo Slavka Linića dalo zeleno svjetlo inicijativi HUO-a da osiguratelji sami prvi put izrade okvir zakona koji će potom proći obveznu proceduru. U prijedlogu povjerenstva, kojim koordinira doajen branše Marijan Ćurković, preslikana je praksa EU.
Neugodno iznenađenje
U međuvremenu su Ćurković i ekipa pozvani u Ministarstvo financija. No umjesto ocjene učinjenoga, kaže nam jedan od sudionika, pred njih je stavljen prijedlog zakona Instituta za osiguranje koji donosi radikalan zaokret i prema hrvatskoj praksi i prema direktivama EU te, kaže naš izvor, izravno atakira na 5-6 aktualnih zakona, potpuno ih ignorirajući. Buduće štete u prometnim nezgodama, ilustrira jednim primjerom naš sugovornik, tek bi dijelom pokrivali osiguratelji kroz ugovorenu policu, a dijelom sami vozači što je model koji EU ne pozna. Ukupna branša godišnje kroz odštete vlasnicima vozila i nastradalim putnicma isplati od 1,2 do 1,4 milijarde kuna. Po zakonu koji Institut predlaže, a Linićevo ministarstvo nudi na raspravu, tvrdi naš izvor, taj iznos se prepolovljuje.
Čeka se Ministarstvo
Spomenuti novac godinama je ubrizgavan u tržište i bio je makar mali kotačić u gospodarskom mozaiku. Prođe li prijedlog Instituta ostat će uskraćeni mnogi obrti i tvrtke naslonjeni na autoindustriju i trgovci rezervnim dijelovima, profitirat će društva koja primarno nude tu vrstu police, a to su upravo Euroherc i Jadransko. Milijević odbacuje tezu da zastupa Agram, ističe da se ”ne treba baviti špekulacijama dok radna skupina ne završi posao.” Iz Ministarstva financija odgovorili su diplomatski kratko: “zakon je u izradi i radna skupina nastavit će s radom nakon ljetne stanke.” Statistika
Za odštete 1,2 milijarde kuna
Statistika Hrvatskog ureda za osiguranje otkriva da je već godinu-dvije u Hrvatskoj na autoosiguranjima ugovoreno 1,99 milijuna polica te da ukupna premija prelazi 2,9 milijardi kuna. Za sve štete iz prometnih nezgoda vozačima je lani isplaćeno 1,2 milijarde kuna.
Коментари
Постави коментар