Bolje podići novac od osiguranja, nego spašavati usjeve
Suša koja je proteklih mjeseci poharala američke poljoprivredne farme imat će neočkivane posljedice koje bi mogle utjecati i na način financiranja poljoprivrednika u budućnosti. Naime, poljoprivrednici koji su svoje usjeve dobro pokrili osiguranjima radije će odustati od njih i pustiti ih da u potpunosti propadnu, nego ih pokušati spasiti. Neka ekonomska predviđanja pokazuju da bi ove godine rekordan broj poljoprivrednika mogao ispuniti zahtjev za osiguranjem, opredjeljujući se radije za preoravanje uvenulih usjeva umjesto da se gnjave sa skupim pesticidima koji bi eventualno mogli pomoći u spašavanju žetve.
S porastom osiguranja usjeva, posebno kukuruza, koje podupire i subvencionira i država, stručnjaci procjenjuju da će velik broj poljoprivrednika ocijeniti da im se više isplati podnijeti zahtjev za isplatom cjelokupne štete, nego one za smanjenim usjevima. No, taj bi potez mogao dovesti i do 50 postotnog povećanja cijene kukuruza radi daljnjeg reduciranja zaliha. „Zašto trošiti novac pokušavajući spasiti usjeve kada će svaki bušel (1 bušel =25,4 kg) kukuruza kojeg ste spasili smanjiti odštetu koju bi inače dobili“, pita se Vince Smith, ekonomist na Montana State sveučilištu, koji je vrlo kritičan prema novom programu osiguranja. „Viša razina pokrivenosti znači da vam je potreban tek mali manjak prinosa kako biste ostvarili pravo na odštetu pa je stoga i moralno upitna odluka o namjernom nespašavanju usjeva“, kazao je Smith, osvrčući se na ekonomsku računicu u kojoj jedna stranka preuzima prekomjerni rizik na štetu druge.
Zaštićeni gubitci vjerojatno će premašiti i prošlogodišnji rekord od 10,7 milijardi američkih dolara, kažu stručnjaci, a riječ je o iznosu koji će se dijeliti iz državnog proračuna i koji će subvencionirati desetak specijalističkih tvrtki za osiguranja usjeva. S obzirom da je SAD najveći svjetski izvoznik kukuruza, cijenu će platiti i potrošači širom svijeta. Naime, što više poljoprivrednika odustane od svojih usjeva, to će se prinosi kukuruza smanjiti što će povećati cijene čak i iznad prošlogodišnjih osam dolara po bušelu. Vrijednosti kukuruza na burzi u Chicagu ovih dana su skočile na najvišu razinu u posljednjih 13 mjeseci. Tome je dakako doprinio i Vladin izvještaj o jačanju suše koja uništava urod kukuruza u SAD-u, a u 26 saveznih država SAD-a proglašeno je stanje prirodne katastrofe.
Prema trenutačnim predviđanjima u SAD-u će biti izgubljeno do 30 posto ukupnog uroda žitarica, zbog kako se vjeruje najgore suše u posljednjih više od 50 godina. No, kako se čini, trend naplate osiguranja umjesto saniranja šteta mogao bi imati dalekosežne posljedice te utjecati i na odluke koje se upravo donose u Washingtonu gdje je Kongres u završnoj fazi obračunavanja višegodišnjeg proračuna za poljoprivrede. Porast u stopi osiguranja žitarica, a posebno kukuruza itekako je vidljiv u Americi. Prije jednog desetljeća osiguranjem je bilo pokriveno oko 75 posto američkih usjeva kukuruza dok je lani osiguranje pokrilo 85 posto svih planiranih hektara. No, još važnije da se poljoprivrednici sve više okreću onim policama osiguranja koje im nude višu razinu zaštite. Većina poljoprivrednika je uzela police s opcijom koja im nudi cijenu za kukuruz jednaku onoj koju bi dobili na tržištu. Ipak, bez obzira na velik broj farmera koji razmišljaju o naplati osiguranj, puno je i onih koji jo vode bitku s prirodom.
Bez obzira na predviđanja analitičara, u većini slučajeva još je prerano da bi se vidjele posljedice napuštenih usjeva. Da bi naplatili osiguranje poljoprivrednici, prije nego što izoru polja moraju za to dobiti odobrenje od svog osiguratelja. Jačina suše već je sad zaposlila osigurateljne agente kojima bi inače pravi posao započeo tek nakon jesenske žetve. Pravila zahtijevaju da poljoprivrednici, unutar 15 dana, obavijeste osiguratelja o štetama na usjevima, no vrlo je teško znati kada je šteta počela u situacijama kao što je suša pri čemu usjevi propadaju malo-pomalo svakog dana. Nakon što su obaviješteni o šteti, agenti osiguranja obilaze klijentovu farmu kako bi procijenili opseg štete. Osiguratelji ipak tvrde da bez obzira na pojačani broj zahtjeva za isplatom štete, čak i u ovim uvjetima svejedno mogu zaraditi i to zbog reosiguranja i jakih premija za pokriće, no ne skrivaju da su učinci suše ipak očiti. Ističu da će dvogodišnji period u kojem se trenutačno nalaze biti vjerojatno najgori u proteklih 30 godina kada je riječ o osiguranja kukuruza.
S porastom osiguranja usjeva, posebno kukuruza, koje podupire i subvencionira i država, stručnjaci procjenjuju da će velik broj poljoprivrednika ocijeniti da im se više isplati podnijeti zahtjev za isplatom cjelokupne štete, nego one za smanjenim usjevima. No, taj bi potez mogao dovesti i do 50 postotnog povećanja cijene kukuruza radi daljnjeg reduciranja zaliha. „Zašto trošiti novac pokušavajući spasiti usjeve kada će svaki bušel (1 bušel =25,4 kg) kukuruza kojeg ste spasili smanjiti odštetu koju bi inače dobili“, pita se Vince Smith, ekonomist na Montana State sveučilištu, koji je vrlo kritičan prema novom programu osiguranja. „Viša razina pokrivenosti znači da vam je potreban tek mali manjak prinosa kako biste ostvarili pravo na odštetu pa je stoga i moralno upitna odluka o namjernom nespašavanju usjeva“, kazao je Smith, osvrčući se na ekonomsku računicu u kojoj jedna stranka preuzima prekomjerni rizik na štetu druge.
Zaštićeni gubitci vjerojatno će premašiti i prošlogodišnji rekord od 10,7 milijardi američkih dolara, kažu stručnjaci, a riječ je o iznosu koji će se dijeliti iz državnog proračuna i koji će subvencionirati desetak specijalističkih tvrtki za osiguranja usjeva. S obzirom da je SAD najveći svjetski izvoznik kukuruza, cijenu će platiti i potrošači širom svijeta. Naime, što više poljoprivrednika odustane od svojih usjeva, to će se prinosi kukuruza smanjiti što će povećati cijene čak i iznad prošlogodišnjih osam dolara po bušelu. Vrijednosti kukuruza na burzi u Chicagu ovih dana su skočile na najvišu razinu u posljednjih 13 mjeseci. Tome je dakako doprinio i Vladin izvještaj o jačanju suše koja uništava urod kukuruza u SAD-u, a u 26 saveznih država SAD-a proglašeno je stanje prirodne katastrofe.
Prema trenutačnim predviđanjima u SAD-u će biti izgubljeno do 30 posto ukupnog uroda žitarica, zbog kako se vjeruje najgore suše u posljednjih više od 50 godina. No, kako se čini, trend naplate osiguranja umjesto saniranja šteta mogao bi imati dalekosežne posljedice te utjecati i na odluke koje se upravo donose u Washingtonu gdje je Kongres u završnoj fazi obračunavanja višegodišnjeg proračuna za poljoprivrede. Porast u stopi osiguranja žitarica, a posebno kukuruza itekako je vidljiv u Americi. Prije jednog desetljeća osiguranjem je bilo pokriveno oko 75 posto američkih usjeva kukuruza dok je lani osiguranje pokrilo 85 posto svih planiranih hektara. No, još važnije da se poljoprivrednici sve više okreću onim policama osiguranja koje im nude višu razinu zaštite. Većina poljoprivrednika je uzela police s opcijom koja im nudi cijenu za kukuruz jednaku onoj koju bi dobili na tržištu. Ipak, bez obzira na velik broj farmera koji razmišljaju o naplati osiguranj, puno je i onih koji jo vode bitku s prirodom.
Bez obzira na predviđanja analitičara, u većini slučajeva još je prerano da bi se vidjele posljedice napuštenih usjeva. Da bi naplatili osiguranje poljoprivrednici, prije nego što izoru polja moraju za to dobiti odobrenje od svog osiguratelja. Jačina suše već je sad zaposlila osigurateljne agente kojima bi inače pravi posao započeo tek nakon jesenske žetve. Pravila zahtijevaju da poljoprivrednici, unutar 15 dana, obavijeste osiguratelja o štetama na usjevima, no vrlo je teško znati kada je šteta počela u situacijama kao što je suša pri čemu usjevi propadaju malo-pomalo svakog dana. Nakon što su obaviješteni o šteti, agenti osiguranja obilaze klijentovu farmu kako bi procijenili opseg štete. Osiguratelji ipak tvrde da bez obzira na pojačani broj zahtjeva za isplatom štete, čak i u ovim uvjetima svejedno mogu zaraditi i to zbog reosiguranja i jakih premija za pokriće, no ne skrivaju da su učinci suše ipak očiti. Ističu da će dvogodišnji period u kojem se trenutačno nalaze biti vjerojatno najgori u proteklih 30 godina kada je riječ o osiguranja kukuruza.
Коментари
Постави коментар