Ohrabruje svijest mladih ljudi o životnim osiguranjima
Osim dobrog finansijskog rezultata, Grawe Banja Luka ima još jedan razlog za zadovoljstvo. Naime, prošle je godine uselilo u novu poslovnu zgradu, koju su, kako s ponosom ističu, najvećim dijelom izgradili vlastitim sredstvima. Sve ovo i više su nego dovoljni razlozi za razgovor s direktorom Veselinom Petkovićem, koji najavljuje brojne novitete u 2013. godini.
Gospodine Petković, Grawe osiguranje Banja Luka u 2012. godini ostvarilo je ukupno zaračunatu premiju od 10,27 miliona KM što predstavlja rast od 8,75 posto u odnosu na 2011. godinu. Kako ocjenjujete rezultat koji ste postigli u prošloj godini?
Zadovoljni smo rezultatima u prošloj godini jer smo ispunili planove koje je Uprava koncerna Grawe usvojila krajem 2011. godine, i to ne samo u pogledu fakturisane premije, nego očekujemo i da će dobit u 2012. godini biti rekordna, odnosno najveća od osnivanja Grawe osiguranja Banja Luka.
Proteklih 11 godina, koliko djelujete, rezultiralo je liderskom pozicijom na tržištu životnih osiguranja RS u ekonomskim okolnostima koje se apsolutno ne mogu porediti ni sa susjednim državama, a pogotovo ne s onima u kojima je životno osiguranje vodeća vrsta osiguranja. Da li je osiguranje života u RS i cijeloj BiH s tako skromnim učešćem u ukupnom portfelju zbog slabe svijesti o njegovom značaju ili isključivo radi ekonomske i privredne stagnacije i niskog životnog standarda građana?
Svi razlozi koje ste nabrojali predstavljaju otežavajuće faktore za razvoj ove vrste osiguranja. Međutim, premija životnog osiguranja raste brže od tržišnog prosjeka čime se polako povećava učešće životnog osiguranja u ukupnoj premiji. Naravno, to povećanje tržišnog učešća je prilično skromno i u tom pogledu zaostajemo za zemljama u okruženju, a pogotovo za zemljama Evropske unije. Tačno je da na ovakvo stanje najviše utiče nizak životni standard, ali se polako budi svijest građana o potrebi i prednostima životnog osiguranja.
Očekujemo da će dobit u 2012. godini biti rekordna, odnosno najveća od osnivanja Grawe osiguranja Banja Luka
Najznačajniji doprinos za podizanje svijesti o potrebi za životnim osiguranjem dali su zastupnici u osiguranju, dok su s druge strane izostale koordinisane i planske aktivnosti strukovnih udruženja i nadležnih institucija. Treba pomenuti i usvojenu Strategiju reforme penzijskog sistema RS kojom se otvaraju pitanja o budućnosti penzijskog sistema, što bi trebalo da motiviše građane da preuzmu aktivnu ulogu u korištenju alternativnih finansijskih proizvoda kojima bi obezbijedili sigurnost u trećoj starosnoj dobi.
Da li se vaši saradnici i agenti koji prodaju police Grawea susreću s problemom da uopće objasne potrebu za životnim osiguranjem u situaciji kad ogroman procenat stanovništva živi u veoma teškim uvjetima, s niskim primanjima i u situaciji krajnje neizvjesnosti zbog stagnacije ili pada ekonomskih pokazatelja?
Sve su češće situacije da građani prvi kontaktiraju nas ili naše zastupnike sa namjerom da se informišu o našim proizvodima. Svi naši zastupnici su praktično pioniri u stvaranju svijesti građana o potrebi životnog osiguranja. Kada je Grawe osiguranje počinjalo sa radom, 2001. i 2002. godine građani gotovo ništa nisu znali o životnom osiguranju. Međutim, u proteklih 11 godina postignut je značajan napredak. Svijest je u proteklom periodu podignuta na viši nivo tako da građani na životno osiguranje sve manje gledaju kao na trošak, a sve više kao na potrebu obezbjeđenja finansijske sigurnosti porodice. Posebno me ohrabruje da se o životnom osiguranju sve više raspituju mladi ljudi koji su se tek zaposlili, što je praksa u svim razvijenim evropskim zemljama.
Svjesni smo različitih oblika nelojalne konkurencije na tržištu osiguranja od automobilske odgovornosti, nezgode pa i nekih drugih vrsta osiguranja. S obzirom na to da se gotovo isključivo bavite osiguranjima života, kako bi ste ocijenili konkurentske odnose u ovoj oblasti osiguranja?
Ne uključujemo se puno u rasprave o tržištu osiguranja od autoodgovornosti gdje evidentno ima nepravilnosti. Naravno, ne može se ništa postići preko noći, ali se u zadnjih nekoliko godina događaju pozitivne promjene i stanje se polako popravlja. Što se tiče tržišta životnih osiguranja, ono je trenutno dosta uređeno, s tim da smo ranije imali situaciju da su društva za osiguranje sa sjedištem u Federaciji BiH radila na području Republike Srpske bez potrebne dozvole i u suprotnosti s važećim zakonskim propisima. U međuvremenu su ta društva otvorila svoje filijale u RS, tako da sada svi poslujemo pod istim uslovima.
Ono po čemu je Grawe prepoznatljivo je konzervativan pristup kad su u pitanju troškovi i ulaganja, što stvara određenu konkurentsku prednost
Koga smatrate najvećim konkurentima na tržištu?
Koncern Grawe u BiH specifičan je po tome što je faktički prvi implementirao djelovanje na tržištu cijele BiH, uspostavljajući dva predstavništva u dva entiteta.
Da li takav pristup, po vašem mišljenju, donosi konkurentsku prednost ili ima i svoje nedostatke? Kakve su inače relacije dva Grawea u BiH, da li koristite iste kanale i načine prodaje, po čemu su ova dva društva slična, a po čemu različita?
Zapravo nije riječ o predstavništvima, nego o dva odvojena društva za osiguranje, kao kćerke kompanije koncerna Grawe. Ovakav pristup je svakako donio prednosti, jer smo ispoštovali ustavno uređenje BiH, koja je sastavljena od dva entiteta. Grawe osiguranje je od samog početka poštovalo sve važeće propise u RS. Smatram da je upravo takav pristup doprinio tome da Grawe u RS ima značajno veće učešće na tržištu životnih osiguranja od konkurenata. Ispravnost ovakve strategije potvrđuje i činjenica da Grawe osiguranja d.d. Sarajevo i Grawe osiguranja a.d. Banjaluka zbirno imaju najveću premiju na tržištu životnih osiguranja u BiH.
Sva društva za osiguranje u okviru Grawe koncerna karakteriše međusobno dobra saradnja i podrška. Takva je saradnja uspostavljena i između dva Grawe društva za osiguranje u BiH.
Grawe osiguranja d.d. Sarajevo i Grawe osiguranja a.d. Banjaluka zbirno imaju najveću premiju na tržištu životnih osiguranja u BiH
Kad su u pitanju razlike, one su najznačajnije kod kanala prodaje osiguranja i učešća na tržištu neživotnih osiguranja. Grawe osiguranje d.d. Sarajevo ima sopstvenu prodajnu mrežu s većim brojem zaposlenih radnika i to dobro funkcioniše, iako je riječ o skupom projektu. S druge strane, Grawe osiguranje a.d. Banja Luka za sada prodaju osiguranja vrši isključivo preko velikih društava za zastupanje koja su se pokazala kao veoma efikasan kanal prodaje, s tim da ćemo vjerojatno i mi u perspektivi kreirati sopstvenu prodajnu mrežu. Takođe, Grawe Sarajevo je prije nekoliko godina počelo s prodajom neživotnih osiguranja.
Ako posmatramo Grawe a.d. Banja Luka kao dio jednog velikog regionalnog koncerna, u kojoj mjeri se dešavanja na nivou koncerna, neke strateške odluke koje se donose u Austriji, prelamaju na mikro planu, primjerice na tržištu BiH ili čak RS?
Naravno da ima različitih pogleda jer je Austrija uređena država u kojoj se zakoni veoma rijetko mijenjaju, dok se kod nas propisi mijenjaju gotovo na mjesečnom nivou, što proizvodi pravnu nesigurnost koja nas tjera na brzo prilagođavanje. Na našu sreću, Uprava koncerna u Grazu je veoma fleksibilna i dobro shvata naše probleme. Što se tiče strateških odluka, one se uglavnom donose uz prethodne konsultacije, pri čemu se uvažava naše mišljenje. U Grazu se ne donose nikakve direktive koje se ovdje moraju bezuslovno sprovoditi, nego se uvijek provjerava kakve će reperkusije te odluke imati na lokalno osiguravajuće društvo. Uprava koncerna od nas nikada ne traži da uradimo nešto što će ugroziti naše poslovanje ili što je u suprotnosti s lokalnim propisima.
Povodom nedavnog otvaranja poslovnog centra Grawe osiguranja u Banjoj Luci rekli ste da ova investicija, vrijedna 6,3 miliona KM, pokazuje dugoročno opredjeljenje Grawea za dalji rast i razvoj na tržištu osiguranja RS. Koja sredstva su uložena u njegovu izgradnju?
Ova investicija je najvećim dijelom, odnosno oko 80 odsto, realizovana sredstvima Grawe osiguranja Banja Luka, dok je ostatak sredstava obezbjedila naša matična kuća iz Austrije.
U situaciji kad je na tržištu realno sve manje mogućnosti za investiranje sredstava, izgradnja investicione nekretnine u Banjoj Luci učinila nam se kao najlogičnija opcija. Treba istaći da je Grawe koncern prepoznatljiv po investiranju u nekretnine čijim se iznajmljivanjem ostvaruje dosta visok i stabilan prinos na uložena sredstva. Taj je prinos najčešće znatno veći od prinosa koji se postiže ulaganjem sredstava u bankarske depozite i obveznice.
U Grazu se ne donose nikakve direktive koje se ovdje moraju bezuslovno sprovoditi, nego se uvijek provjerava kakve će reperkusije te odluke imati na lokalno osiguravajuće društvo
Ova investicija nam je veoma značajna i s aspekta daljeg razvoja i rasta društva. Naši zaposleni su dobili znatno bolje uslove za rad, kao i mogućnost za efikasniju komunikaciju s klijentima. Samim tim stvorene su pretpostavke za uvođenje novih vrsta osiguranja i naše dalje širenje.
"Naša osiguravajuća društva uglavnom preferiraju ulaganja u bankarske depozite i nekretnine, a tek neznatni dio u dužničke hartije od vrijednosti. Ovo je svojevrsni nonsens jer banke položeni novac osiguravača dalje ulažu u državne obveznice i ostvaruju veći prinos", kazala je Božana Šljivar, direktorica Agencije za osiguranje RS na prošlogodišnjem okruglom stolu na temu "Društva za osiguranje kao institucionalni investitori u vremenu krize”. Prema podacima koje ste iznijeli u javnosti, u obveznice RS i opština, Grawe osiguranje a.d. Banja Luka uložilo je između 13 i 15 miliona KM i jedan je od najznačajnijih.
Kakva je vaša motivacija za ovo ulaganje i šta dugoročno očekujete od tih obveznica?
U početku našeg rada na tržištu RS nije ni postojala mogućnost ulaganja u obveznice, nego samo u bankarske depozite. Kasnije su se "stidljivo” pojavile obveznice RS za staru deviznu štednju, što smo mi prepoznali kao odličnu priliku za ulaganje sredstava našeg društva. U početku smo pri kupovini ovih obveznica ostvarivali prinos između 18 i 20 odsto. Zadnji anuitet prve emisije obveznica stare devizne štednje uskoro dolazi na naplatu. Vrijeme je pokazalo da je ovo bilo izvanredno ulaganje s kojim smo ostvarili znatno veći prinos, u odnosu na tadašnje kamate u bankama. Kada se sve uzme u obzir, naša strategija ulaganja u razne vrste obveznica na Banjalučkoj berzi pokazala se kao veoma uspješna.
Kako biste prokomentirali rad Agencije za osiguranje RS kao regulatora tržišta osiguranja? Da li regulatori na bilo koji način mogu uticati na poboljšanje uslova djelovanja društava koja se bave prodajom osiguranja života?
Agencija za osiguranje RS se kao i svaki regulator trudi da poboljša uslove i predlaže dobre inicijative. Naravno, postoje i situacije gdje se ne shvataju dobro potrebe društava, ali uglavnom nemamo nikakvih problema, pogotovo što Grawe posluje u skladu s pravilima koja su uspostavljena u Evropskoj uniji.
Agencija je najavila da će ove godine predložiti izmjene Zakona o posredovanju u osiguranju, gdje nas posebno interesuje uvođenje mogućnosti da se kanali prodaje prošire. Agencija je, takođe, smanjila cijene licence za zastupnike u osiguranju, što se pokazalo kao dobar potez.
U javnosti se često može čuti stav da finansijski sektor, posebno banke i osiguranja, unatoč negativnim efektima krize, i dalje posluju bez ikakvih problema te da, narodski rečeno, nemaju šta da se žale na svoj položaj? Kakvo je razumijevanje resornih ministarstava te Vlade RS za uslove u kojima djeluju osiguravajuća društva, posebno kada je u pitanju zakonska regulativa?
Ne bih rekao da se efekti krize ne osjete u finansijskom sektoru. U bankarskom sektoru značajno je smanjena kreditna aktivnost, a stalno se povećava učešće loših kredita. S druge strane, kriza se u manjoj mjeri reflektovala na sektor osiguranja, prije svega, zbog njegove relativno slabe razvijenosti. Sigurno je da bi se struktura premije značajnije mijenjala u korist dobrovoljnih osiguranja da posljedice krize nisu došle do izražaja. Nažalost, u RS, kao i svuda na Balkanu, finansijsko tržište je izrazito bankocentrično, dok se glas iz sektora osiguranja uopšte ne čuje.
Bilo dobro da su na tržištu osiguranja BiH prisutni i veliki, globalni osiguravači jer oni sa sobom donose novu tehnologiju i pristup radu, što može samo pozitivno uticati na tržište
Društva za osiguranje su prilikom donošenja zakonskih propisa u potpunosti marginalizovana. Zbog stanja na tržištu osiguranja od autoodgovornosti, gdje je ranije bilo dosta problema oko naplate šteta, u javnosti je stvorena veoma loša slika o društvima za osiguranje. Lično sam se stalno borio protiv toga da se sva društva svrstavaju u "isti koš” i predstavljaju u negativnom kontekstu, pogotovo ako imamo u vidu da Grawe posluje po istim principima na svim tržištima. Naš položaj dodatno otežava i činjenica da u kreiranju propisa iz osiguranja najčešće učestvuju ljudi koji nemaju nikakvog iskustva u ovoj oblasti.
Česta je situacija da se donose propisi, a da se ne uzimaju u obzir iskustva razvijenih zemalja. Karakterističan primjer za ovo je propisivanje obaveze društvima za osiguranje u RS da uvedu fiskalne kase. Druga je krajnost da se neselektivno preuzimaju propisi iz EU koje nije moguće primijeniti u našim uslovima.
Kakva je budućnost tržišta osiguranja u BiH, možemo li očekivati dalji rast u oba segmenta ili će negativna politička i privredna kretanja zaustaviti i taj kakav-takav pozitivan trend?
Jedan naš zastupnik je dobro rekao da se svake godine pominje kriza pa ispada da kod nas kriza traje cijelo poslijeratno vrijeme, odnosno već 17 godina. Nama je sigurno bilo teže raditi 2003. godine, nego sada 2013. i zato smatram da će tržište osiguranja i dalje da raste bez obzira na negativnu političku situaciju koja u BiH nikad nije ni bila pozitivna. Očekujem da će životna osiguranja svakako ostvarivati povećanje tržišnog učešća u ukupnoj premiji. Neće to biti spektakularni pomaci, ali rast će biti evidentan.
Da li postojeća 24 društva na nivou BiH s dozvolom za rad mogu opstati i rentabilno poslovati u postojećim ekonomskim uvjetima ili možemo očekivati nova oduzimanja dozvola ili pak akvizicije? Očekujete li skori ulazak na tržište BiH nekoga od značajnijih evropskih osiguravatelja?
Pitanje o ekonomskoj opravdanosti postojanja tolikog broja društava za osiguranje postavlja se već sigurno sedam godina, a na terenu imamo situaciju da se otvaraju nova društva. Logično gledano 24 društva možda i jesu veliki broj za ovo tržište, ali to je sve stvar poslovne politike njihovih vlasnika.
Što se tiče pitanja o dolasku nekoga od značajnijih evropskih osiguravača, to zaista ne znam, nemam o tome informacija. Treba imati u vidu da je BiH dosta malo tržište za velike globalne osiguravajuće kompanije, ali i da su na tržištu već prisutne velike regionalne kompanije.
Svakako bi bilo dobro da su na tržištu osiguranja BiH prisutni i veliki globalni osiguravači jer oni sa sobom donose novu tehnologiju i pristup radu, što može samo pozitivno uticati na tržište.
Recite nam nešto više o ambicijama i planovima Grawea za tekuću godinu i period 2013.-2015.
Za ovu smo godinu projektovali rast fakturisane premije od devet odsto. Razmotrićemo i uvođenje određenih vrsta neživotnih osiguranja, prije svega osiguranja imovine. Takođe, planiramo i uvođenje novih proizvoda životnog osiguranja, s obzirom na to da smo zajedno sa zastupnicima na tržištu identifikovali nove potrebe klijenata.
Коментари
Постави коментар