I u krizi se može raditi i zaraditi
Gospodine Miškić, za početak vas molim da prokomentarišete rezultate poslovanja društava za osiguranje u BiH ostvarene 2012. godine?
Prošla je godina za osiguravače u cjelini, a s obzirom na privredne prilike u BiH, moglo bi se reći, bila prilično dobra mjereno rastom premije. Naime, rast je bio oko 17 miliona KM, od čega u neživotnim osiguranjima 11 miliona KM, a u životnima 6 miliona KM. Pri tom je tržište Republike Srpske ostvarilo rast nešto više od osam posto rasta, tržište FBiH oko 2 posto, ali sve u svemu ostvaren je rast od 3,26 posto. Naravno da to nije dovoljno, ali gledano s druge strane važno je da nema pada. Što se tiče finansijskog rezultata tek ćemo vidjeti što će tko iskazati, ali kada bi svi upotrijebili uobičajene međunarodne načine obračuna i rezervacija, siguran sam da bi najveći broj društava morao iskazati gubitak, kao i nedovoljnu popunjenost tehničkih rezervi. Godina koja je iza nas obilježena je i gubitkom dozvole za jedno društvo, što će značiti dodatni pritisak na Zaštitni fond i izdvajanja za pokrivanje tuđih obaveza, što svakako nije ni dobro ni korektno. Bojim se da takvih opasnosti na našem tržištu ima još te bi u tom smislu regulatori morali brže ili na vrijeme reagovati, jer ukoliko bi to uzelo maha, to bi prijetilo da ugrozi i zdrava društva, što sigurno nije nikome u interesu.
Iako opet imamo porast u oba segmenta osiguranja i kod društava u oba entiteta, po čemu je tržište BiH na neki način jedinstveno u regionu, suočeni smo s prijetnjom daljnje ekonomske stagnacije, nezaposlenost raste, nema naznaka oporavka ekonomije i širenja mogućnosti za osiguravatelje.
Da li će ovaj porast biti zaustavljen u, prema prognozama, sumornoj 2013. godini?
Slažem se da stanje nije dobro niti obećavajuće, ali kao menadžer ipak moram biti optimističan, vjerovati da nije sve tako loše kao što možda izgleda, te u skladu s tim dati i lični doprinos u mjeri u kojoj to znam i mogu da barem na području poslova osiguranja budemo korak ispred. Mislim da se i u uslovima aktuelne krize može raditi, pa i zaraditi, čak imati i kakav takav rast. Jer dio ljudi oko nas ipak ima novca, a mi kao osiguravači bi morali znati prepoznati kako njih tako i njihove potrebe i prodati polisu.
Adekvatnim obukama, stalnim kadrovskim jačanjem, prilagođavanjem i inoviranjem ponude tržišnim potrebama, moguće je promijeniti i strukturu portfelja
Također, postoje strane, pa čak i domaće investicije, one obično generišu veliku premiju, međutim problem je što je institut saosiguranja kod nas veoma nerazvijen i slabo zastupljen, što zbog nerazumijevanja što zbog nepovjerenja jednih prema drugima unutar sektora. Svi bi da budu vodeći saosiguravači ili kako vole reći lideri, i zbog toga najveći dio te premije završi kod reosiguravača. To je apsurd, ali nažalost istina. Ja ipak hoću da budem optimist i kažem da očekujem daljnji rast ukupnog sektora osiguranja i u ovoj godini.
Od 20. januara prošle godine Vienna Insurance Group je stopostotni i jedini vlasnik svih akcija s pravom glasa u Jahorina osiguranju. Sljedeći korak vlasnika u prošloj godini bila je dokapitalizacija u visini 10,7 miliona KM.
Što je protekla godina u tom smislu značila za Jahorina osiguranje, ali i vas lično?
Ja na ovo pitanje mogu dodati da je VIG od januara ove godine vlasnik svih akcija i s pravom i bez prava glasa, dakle Vienna Insurance Group je jedini ili kontrolni akcionar u Jahorina osiguranju, tako da se može reći da smo sto posto austrijska firma koja radi na BiH tržištu, koju vodi i kojom upravlja domaći menadžment, koja poštuje, uvažava i njeguje sve naše različitosti uz svesrdnu pomoć, nadzor i kontrolu kolega iz Austrije i uopšte iz VIG grupe.
Za nas kao firmu to je ogromna promjena, ogroman pomak naprijed, naravno u svakom pogledu, uz dosta truda, napora i posvećenosti pokušavamo da se uklopimo u standarde grupe. Time utičemo pozitivno i na domaće tržište, jer mnoge pozitivne inicijative polaze upravo od nas, a našim klijentima kroz izuzetne programe reosiguravajućeg pokrića, kao i široku paletu ponude različitih vrsta osiguranja možemo ponuditi adekvatnu osiguravajuću zaštitu s velikim stepenom sigurnosti, uz maksimalnu profesionalnu uslugu.
Mi smo naravno zahvalni novom vlasniku, VIG grupi, što nam je pomogao da se konsolidujemo i da od kompanije sa možda i poljuljanim ugledom u nekom prethodnom periodu dođemo do toga da smo kompanija s najbržim rastom mjereno procentom ostvarene premije, procentom tržišnog učešća te stepenom promjene strukture portfelja u korist ostalih vrsta osiguranja. Tako smo uspjeli da u prošloj godini od 11 miliona rasta kod neživotnih osiguranja, čak 7 miliona završi kod nas.
Novi vlasnik uveo je i nove metode kontrole, rezervisanja, čišćenja bilansa, čak smo 1,2 miliona KM bivših predratnih šteta Sarajevo osiguranja uvrstili kao svoju obavezu u bilans, time dodatno opteretili tehničke rezerve, ali ih ipak imamo u potpunosti popunjene. Ovaj veliki iznos za predratne štete će nas vjerojatno odvesti do toga da ćemo možda biti prinuđeni iskazati gubitak, ali mislimo da je to pozitivno da se suočimo sa svim obavezama, pogledamo istini u oči, kako se to kod nas kaže, bez obzira na posljedice. Ipak vjerujemo da će svima koji se razumiju u bilanse biti jasno da je taj negativni rezultat uzrokovan događajima iz prošlosti, i da nije iz tekućeg poslovanja. Našu reviziju radi KPMG, i ne želimo da ništa krijemo. Istovremeno očekujemo i od ostalih društava i njihovih revizora da postupe isto kako bi konačno jednom došli do prave slike stanja bilansa društava za osiguranje i tako svi tražili rješenja prije nego bude kasno za neke od sadašnjih učesnika na tržištu.
Kakve ste poteze poduzimali u pogledu restrukturiranja portfelja imajući u vidu zahtjeve da se premija AO svede na nivo 1/3 ukupnog portfelja? Sada je to na razini od oko 50 posto ukupne premije...
Što se tiče našeg portfelja, tačno je da AO u ukupnoj premiji učestvuje s 53 posto i za 8 posto smo uspjeli da smanjimo tu vrstu osiguranja. Rasli smo značajno u imovinskim osiguranjima, osiguranju nezgode, osiguranju kaska, a u životnim osiguranjima smo imali procentualno najveći rast od čak 37 posto. Kao društvo smo zabilježili rast od 26 posto. Naš je cilj da u ovoj godini pokušamo pasti ispod 50 posto učešća AO u ukupnoj premiji. Bilo bi jako lijepo da dođemo do te 1/3 premije, ali to je velik posao i trebat će vremena za njega. No, ništa nije nemoguće. Adekvatnim obukama, stalnim kadrovskim jačanjem,
prilagođavanjem i inoviranjem ponude tržišnim potrebama, moguće je promijeniti i strukturu portfelja. Ono što bi mi željeli da se dogodi, i intenzivno ćemo raditi na tome, je jačanje učešća životnog osiguranja u ukupnoj premiji.
Da li su prošlogodišnje elementarne nepogode, od velikih snjegova do poplava, na bilo koji način utjecale na podizanje svijesti o značaju osiguranja imovine ili pak poljoprivrednih osiguranja te kako se to odrazilo na portfelj Jahorine?
Što se tiče prošlogodišnjih elementarnih nepogoda mi nismo imali značajnijih šteta, ali ni nakon toga nisam primijetio da se nešto značajno promijenilo u pogledu rasta tih vrsta osiguranja. Naši ljudi očigledno nemaju naviku da se osiguravaju, a mislim i da je slabost osiguravača što im vjerojatno nedovoljno uporno nude osiguranje. S druge strane imamo i državu koja umjesto da kaže idite, osigurajte se i to nagradi kroz podsticaje, zbog njima poznatih razloga oni pomažu oštećene o državnom trošku iz budžeta koji su odavno prilično prazni. Takvim pristupom gubimo svi.
Kakva je sudbina vaše inicijative za uvođenjem poreskih olakšica na životna osiguranja u cilju poticanja građana za kupovinom polica ove vrste osiguranja, koja u RS-u ne dostiže ni 10 posto ukupne premije?
Poreske olakšice u nekom obliku postoje u FBiH i Brčko Distriktu. Zato smo i mi tražili od Vlade RS da se uvedu i u RS jer mislimo da bi to dalo efekta, da bi se kroz sistem životnog osiguranja prikupilo više novca koji bi se opet ulagao u državne obveznice, i tako ukrug vlastitim unutrašnjim rezervama i kapitalom koji je sigurno kao iznos jeftiniji i bolji od inostranih izvora. Nažalost za sada nismo dobili nikakav odgovor, no mi ćemo na svom zahtjevu ustrajati i ponovo ga ažurirati. Ipak i pored nepostojanja olakšica, tržište životnih osiguranja u RS je u prošloj godini imalo veći procentualni rast nego u FBiH, što znači da naš zahtjev ima uporište i opravdanost.
Iako je svojevremeno najavljivano na velika zvona, od donošenja novog ili izmjena postojećeg premijskog sistema te viših cijena osiguranja od automobilske odgovornosti još uvijek nema ništa. U međuvremenu, čini se da društva sama devalviraju ove inicijative kroz obaranje cijena osiguranja autoodgovornosti putem raznih popusta, čime daju argumente za zaključak da nema ni potrebe da se premijski sistem mijenja dok god se postojeći ne primjenjuje u potpunosti. Koji je Vaš komentar?
Stanje na tržištu AO nije nimalo dobro. I dalje su prisutna različita davanja i devalviranje cijene od svih osiguravača, samo su modeli različiti. Potrebe za novom cijenom ima sigurno jer fondovi su kod većine ili prazni ili nedovoljno popunjeni, a to što je trebalo biti tu otišlo je u popuste. Međutim, nema logike da se cijena diže ako se učesnici ponašaju kao sada, nema to veze sa zdravom logikom i realnim poslovanjem. Rekao bih još jedan od naših apsurda.
U tom kontekstu, kakva će biti sudbina najnovijeg projekta liberalizacije tržišta AO iza kojeg stoji Svjetska banka? Da li je tržište BiH, odnosno tržišta u okvirima entiteta, spremno za primjenu ove mjere? Da li će ona donijeti više pozitivnih ili negativnih posljedica po društva za osiguranje?
Iza tog je projekta, koliko mi je poznato, stala Svjetska banka jer to je u zahtjevima na putu prema EU. U RS-u taj projekt podržavaju AZORS i Vlada RS, odnosno Ministarstvo finansija. Kakva je situacija u FBiH ne znam. Predstavnici Svjetske banke bili su prisutni u RS, napravili prezentaciju, razgovarali sa svakim društvom posebno, nakon čega smo dobili zahtjeve za dostavu naših podataka. Na osnovu toga trebao bi biti urađen projekat - prijedlog rješenja.
I pored nepostojanja poreskih olakšica, tržište životnih osiguranja u RS je u prošloj godini imalo veći procentualni rast nego u FBiH, što znači da je naš zahtjev za uvođenjem poreskih olakšica opravdan
Paralelno bi se radio i Zakon o obaveznom osiguranju AO. U toku je formiranje radne grupe za izradu zakona i realizaciju ovog projekta. Udruženje osiguravača RS dat će dva člana. Sve u svemu, može se reći da se projekat pokrenuo, a kakvi će biti rezultati vidjet ćemo. Očekivanja su da 2015 možemo imati liberalizovano tržište. Nadam se ne na način kako to mnogi misle da će moći prodavati kako hoće i pošto hoće. Ja se nadam da će aktuarska struka ovdje biti oštra i dosljedna i da ukoliko ona zakaže od rezultata projekta neće biti ništa. Neka su tržišta u regionu kad su provodila liberalizaciju imala problema, društva su propadala, ali neka, kao primjerice hrvatsko, ipak nisu odstupili od cijena koje su bile i prije liberalizacije.
Koliko ste informirani o aktivnostima koje se provode u Federaciji BiH u vezi s donošenjem novog Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju te da li se na bilo koji način treba očekivati usklađivanje zakonskih propisa na entitetskom nivou prije njihova usvajanja?
Upoznat jesam da teku aktivnosti po tom pitanju kao i to da ih je pratio određeni broj nesporazuma, no do kuda se točno došlo ne znam. Lično mislim da bi bilo dobro i lakše raditi kad bi u sferi branše, kako je to i zamišljeno, imali usklađene zakone, što bi trebao biti posao Agencije za osiguranje BiH. Međutim, znamo i sami da tu ima dosta neusaglašenosti i različitosti pa mi se tako i u ovom slučaju čini da se u entitetima odvojeno vode aktivnosti oko izrade ovog zakona.
Molio bih Vas da date osvrt na rad nadzornih organa u osiguranju te njihovih aktivnosti na sprečavanju uočenih propusta u radu osiguravajućih društava, s obzirom na učestalu praksu kažnjavanja pojedinih društava u RS-u te oduzimanja licence za rad koja je, posljednjih godina, češće prisutna kod društava sa sjedištem u Federaciji BiH?
To je pitanje za regulatore. Što se nas tiče, imamo dobru saradnju s obje regulatorne Agencije, mislim da one u uslovima u kojima se tržište nalazi korektno obavljaju svoj posao te su ostvarile vidan napredak u sferi regulacije tržišta, ali možda ipak nedovoljan, ili, bolje rečeno, ne dovoljnom dinamikom koliko bi možda neka društva voljela.
No, ja i tu imam razumijevanja jer nisu sva društva u istoj situaciji i ne mogu u istom roku odgovoriti na možda nekada i rigorozne zahtjeve regulative. Što se tiče kažnjavanja, to je posao regulatora, i oni sigurno donose rješenja na osnovu uvida prilikom kontrole. Ne mislim da tu ima veze to odakle je tko, nego što tko je radio i kako je radio. Često imam dojam da bi pojedina društva htjela da ih Agencije brane od nečega što i sami rade, od dampinga u AO do nepoštivanja imovinskih tarifa. Kad bi naša svijest i odgovornost prema poslu kojim se svi u industriji osiguranja bavimo bila na višem nivou, i regulatoru bi bilo lakše, i svi zajedno bi se mogli baviti važnijim stvarima koje bi unaprijedile tržište osiguranja.
Kakve su ambicije Jahorina osiguranja na tržištu BiH? Prije dvije godine ste govorili da planirate ući među prvih pet društava. Koliko ste daleko od toga cilja?
Ambicije Jahorina VIG osiguranja uvijek su realne i u značajnoj mjeri, kad netko gleda sa strane, velike. Mi smo, što se tiče tržišnog učešća, na dobrom putu da to u nekom periodu pred nama i ostvarimo, ali to naravno nije imperativ. Ove ćemo godine praviti zaokret prema profitabilnosti, ali ne po svaku cijenu prema rastu premije. Mislim da smo u ovom trenutku dovoljno narasli na tržištu. Sada je potrebno uraditi optimizaciju svih procesa, smanjenje troškova i pokušati pojačati razvoj i učešće drugih vrsta osiguranja koje su profitabilnije. Smatramo da imamo kapacitet da planirano i ostvarimo.
Da li osjetite razlike u ambijentu poslovanja i tržišnim okolnostima između Federacije BiH i Republike Srpske te kakva su Vaša iskustva s djelovanjem putem podružnice u F BiH?
Neke bitne razlike nema, tržište je vrlo slično. Možda se može reći da je u RS jednostavnije poslovati jer sve završite na jednom mjestu, u FBiH nije tako, morate da registrujete svaki kanton. Međutim, mi kao legalisti sve smo to prihvatili, a čini mi se da je i nas tržište FBiH prihvatilo, imamo dosta poznatih i velikih klijenata, više od 50 zaposlenih u tom entitetu, koji će povećavajući svoju produktivnost povećavati i ukupnu realizaciju društva. Mislim da su od mogućnosti rada u drugom entitetu znatno veću korist u premijskom smislu iznudila društva iz FBiH radeći u RS, nego što je obratno slučaj, a to pokazuje i zvanična statistika.
Čini se da društva iz RS-a nisu bila dovoljno agilna i nisu prepoznala potencijal i šansu za rast na objektivno duplo većem tržištu FBiH
Prisustvo i članstvo u asocijacijama osiguravajućih društava na evropskom i svjetskom nivou donosi dosta pogodnosti državama članicama, a prije svega samim osiguravajućim društvima. BiH nažalost nije član ovih asocijacija zbog nepostojanja dogovora o jednom udruženju koje bi predstavljalo osiguravatelje iz oba entiteta. Kakve su po vašem mišljenju mogućnosti da uskoro dođe do dogovora o ovom pitanju?
Sve ove godine bilo je razgovora na tu temu, ali to vrlo teško ide. Smisao Udruženja u našim shvatanjima svelo se samo na lokalne aktivnosti i interese što je dobro, ali nedovoljno i pogrešno. Istina, nitko nam ne brani da se međusobno bar regionalno povezujemo, ali se ni to ne događa. U okruženju, Udruženje je pravno lice s više funkcija, od zelene karte, garantnog fonda, do međunarodne saradnje. Lično mislim da bi za nas bilo dobro kada bismo imali Udruženje ustrojeno i s opisom poslova kao što je u Hrvatskoj i Srbiji, međutim zbog našeg unutrašnjeg ustrojstva to izgleda nije moguće.
Dok se nešto ne promjeni bit ćemo nažalost na marginama svega i iz daljine bar pratiti što organizovaniji, iskusniji i, izgleda pametniji rade te bar dio toga pokušati implementirati i kod nas.
Vaša očekivanja od 2013. godine u smislu pozicije Jahorina osiguranja na tržištu te unutar VIG grupe?
Jahorina osiguranje VIG u prošloj je godini na tržištu napredovala za jedno mjesto na rang listi, s osmog smo se popeli na sedmo mjesto i povećali tržišno učešće 1,09 posto. Bio bi zadovoljan da se isto dogodi i ove godine, a da li će to biti moguće – vidjet ćemo. Što se plana premije tiče, on je za 2013. na približno istom nivou kao što je bilo ostvarenje iz 2012 godine. Što se tiče pozicije unutar VIG grupe, ono je neupitno, VIG je sto posto vlasnik svih akcija društva, dakle jedini i kontrolni akcionar, a mi radimo sve po pravilima i standardima grupe, naravno primjenjujući lokalne zakone.
Коментари
Постави коментар