Pozivamo i konkurenciju da zajedno educiramo javnost o važnosti osiguranja

Sa 24,4 miliona KM ostvarene premije u prošloj godini, VGT osiguranje Visoko zauzelo je 6,7 posto od ukupnog tržišnog udjela svih društava koja posluju na području Federaciji Bosne i Hercegovine. Gotovo cjelokupna premija ostvarena je u segmentu neživotnih osiguranja i to na području Federacije BiH, tačnije iznos od 23,1 milion KM. Premija ostvarena od poslova s područja Republike Srpske u prošloj je godini dosegnula iznos od 1,3 miliona KM .
VGT osiguranje se u prošloj godini, kako navodi direktor Amir Zukić, fokusiralo na stabilizaciju portfelja i jačanje imidža, a te će se aktivnost nastaviti i u tekućoj godini. Sa gospodinom Zukićem razgovarali smo i ostalim aktualnim temama i problemima koji muče sve sudionike bh. tržišta osiguranja.

Gospodine Zukić, za početak Vas molim da prokomentirate rezultate poslovanja VGT osiguranja u 2012. godini?
Obzirom na period krize koji traje već nekoliko godina, ne možemo biti nezadovoljni ni prošlom, ni prethodnim godinama. Uspjeli smo da očuvamo zdravu premiju, zadržimo bitne klijente i iskoristimo stagnaciju tržišta za jačanje internih kapaciteta. Za razliku od prethodnih godina kada nam je u prioritetu bio rast premije, u prošloj smo uglavnom bili fokusirani na stabilizaciju portfelja i jačanje imidža.

Što očekujete u ovoj godini te kakvi su planovi VGT osiguranja za 2013.?

Naša istraživanja zadovoljstva klijenata ukazuju na permanentno poboljšanje pozicije VGT-a na tržištu osiguranja. Ulaganja u kadrove, efikasnost rješavanja šteta i specifičan pristup propagandno promotivnim aktivnostima doprinijeli su poboljšanju imidža. Sada smo u fazi pripreme nove kampanje VGT budilnik, koja će imati za cilj edukaciju i podizanje svijesti o važnosti osiguranja. Ovom se kampanjom obraćamo potencijalnim osiguranicima u smislu potrebe za osiguranjima, ali i našoj konkurenciji, svim osiguravajućim društvima, koje pozivamo da maksimalno doprinesu jačanju i razvoju industrije osiguranja.

Kakva je struktura portfelja VGT osiguranja te planirate li po tom pitanju raditi nešto u narednom periodu?

U portfelju VGT-a još uvijek je dominantno osiguranje od automobilske odgovornosti koje čini oko dvije trećine portfelja, što nas svrstava među lidere BiH tržišta, kada je u pitanju ova vrsta osiguranja. Želja nam je da zadržimo poziciju među liderima osiguranja od automobilske odgovornosti, ali i da istovremeno pojačamo rast i učešće dobrovoljnih vidova osiguranja.

Što mislite kakva je sudbina najnovijeg projekta liberalizacije tržišta AO iza kojeg stoji Svjetska banka? Da li je tržište BiH, odnosno tržišta u okvirima entiteta, spremno za primjenu ove mjere? Da li će ona društvima za osiguranje donijeti više pozitivnih ili negativnih posljedica?

Mislim da rezultate projekta nije teško predvidjeti jer i ad hoc analiza nedvojbeno pokazuje da se BiH tržište osiguranja već nalazi u "anarho-liberalnoj fazi" koja se manifestuje dominantno u cjenovnoj konkurenciji, preko dvadeset društava na veoma malom i "posnom" tržištu.
Svima bi nam bilo lakše i jednostavnije poslovati u uslovima jedinstvenog zakonskog okruženja i nadzora nad primjenom istog na području cijele Bosne i Hercegovine
Toj činjenici treba dodati i potpuno neproduktivnu i predimenzioniranu zastupničku mrežu koja se finansira na uštrb dijela tehničke premije. Dakle, sa sigurnošću mogu potvrditi da mi dijagnozu već imamo i da trošenje projektom planiranih godinu i po dana, na utvrđivanju te činjenice, predstavlja trošenje dragocjenog vremena i novca, osim ako pomenuto istraživanje nema neke nama nepoznate i nerečene kolateralne ciljeve. S toga stojim na stanovištu da je dijagnoza bjelodano jasna i da bi bilo nužno što hitnije promijeniti aktuelni model rada. U okviru te promjene posebno bi bilo važno smanjiti broj posrednika između osiguravajućih društava i klijenata, minimizirati subjektivni uticaj na definisanje cijena usluga, što bi uz jedinstvenu primjenu na području cijele BiH rezultiralo vraćanjem pravilima struke i većem stepenu osiguravajuće zaštite klijenata, kao i stabilnosti osiguravateljnog sektora.

U RS se sve češće pominje inicijativa o direktnoj obradi šteta autoodgovornosti osiguravajućih društava. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju? Da li je direktna obrada šteta, odnosno naplata šteta od društva kod kojeg je osiguranik uplatio policu, moguća i provodiva, baš kako je to bilo u bivšoj Jugoslaviji?

Nije moguće praviti paralelu sa praksom u bivšoj Jugoslaviji jer funkcionisanje i principi rada osiguravajućih društava u to vrijeme i danas se toliko razlikuju da ih nije moguće porediti. Koliko znam, a to sam provjerio sa nekolicinom neposrednih sudionika iz tog vremena, sistemska zakonski uređena praksa te vrste nije postojala. Sama ideja pretpostavljam, vjerojatno ima za cilj da preduprijedi neozbiljno ponašanje i politiku cijena dijela osiguravajućih društava, što na prvi pogled izgleda smisleno. Nažalost, navedena inicijativa veoma je upitna sa stanovišta prava, odnosno prirode automobilskog osiguranja, kao osiguranja odgovornosti za štete nanesene trećim licima. Takvo rješenje je u startu improvizovano jer je u suprotnosti sa bićem te vrste osiguranja. To u svakom slučaju ne sprečava društva da putem bilateralnih ugovora urede međusoban odnos, kao mjeru poslovne politike, odnosno pojednostavljivanja ostvarenja prava na obeštećenje svom klijentu.
Smanjenje broja posrednika i minimiziranje subjektivnog uticaja na definisanje cijena usluga rezultiralo bi vraćanjem pravilima struke, većim stepenom osiguravajuće zaštite klijenata, kao i stabilnosti osiguravateljnog sektora

Da li osjetite razlike u ambijentu poslovanja i tržišnim okolnostima između Federacije BiH i Republike Srpske te kakva su Vaša iskustva s djelovanjem u RS?

Evidentno je da postoje razlike i u načinu funkcionisanja, stepenu uređenosti tržišta pa i posljedično uslovima poslovanja. Svima bi nam bilo lakše i jednostavnije poslovati u uslovima jedinstvenog zakonskog okruženja i nadzora nad primjenom istog na području cijele Bosne i Hercegovine. Nažalost jasno je da je u postojećem političkom ambijentu to nemoguće postići. Bilo bi poželjno da se postojeći već dostignuti nivo harmonizacije i egalizacije tretmana svih učesnika na tržištu osiguranja digne koji stepen više.

Koji su trenutno prema Vama najveći problemi na tržištu osiguranja u BiH, odnosno u FBiH i RS?

Kao glavni problem istakao bih nizak nivo ekonomske razvijenosti Bosne i Hercegovine i nizak stepen educiranosti i svijesti o potrebi osiguranja od rizika. Dodatni problem predstavlja nedovoljna harmoniziranost entitetskih propisa kao i pretpostavki za njihovu kvalitetnu implementaciju. Na sve to treba posebno dodati i da je ovoliki broj osiguravajućih društava u odnosu na veličinu tržišta neodrživ. Navedenu situaciju bi donekle moglo ublažiti uvođenje obaveznosti osiguranja od rizika koji mogu izazvati šire negativne društvene posljedice, kao što je npr. osiguranje od požara, osiguranje svih uposlenika u slučaju nezgode, kao i osiguranje odgovornosti za štete prema trećim licima u najširem smislu.