Strani osiguravatelji otimaju se za hrvatskim tržištem
U nepunih mjesec dana po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta (Hanfe), odobrenje za rad unutar lokalne industrije osiguranja dobilo je čak novih devet inozemnih društava.
Irski osiguratelji Lifeguard i Canterbury kao da su danima prije stajali u zasjedi kod Hanfe, dozvolu su naime dobili već drugog srpnja i otvorili serijal novih dolazaka. Gotovo po njihovu tragu stigli su također irsko društvo Pine Indemnity, pa belgijski Ducroire SA. Zatim i slovenska Prva kreditna zavarovalnica, inačica Hrvatskog kreditnog osiguranja pa Allianz Risk Transfer iz Amsterdama i International Transport IC iz Londona. Onda njemački Mannheimer Versicherung te još jedan Britanac - Society of Lloyd's.Što je toliko intrigantno na hrvatskom tržištu, ograničenom i ljudstvom i ekonomskom snagom da s nedavnim brisanjem granica već privuče toliko novih igrača? Naime, ukupna premija ugovorena kroz aktivnost ovdje već prisutnih 28 konkurenata u branši osiguranja, u 2012. iznosila je tek 1,2 milijarde eura.
Dva su moguća motiva dolaska novih stranaca ili planiranje neke lokalne akvizicije ili pozicioniranje za daljnji iskorak u regiju koja dugoročno gledano ipak ima veći potencijal. Na šest tržišta nekadašnje zajedničke države premija je prošle godine dosegnula 4,23 milijarde kuna, uključivši naravno i lanjski hrvatski učinak.Vlada traži kupca za Croatia osiguranje, od eventualnih interesenata unutar branše za sada se izravno očitovao samo poljski PZU te naravno domaći Adris čiji je temeljni biznis ipak potpuno druge naravi. Međutim, javna je tajna da još nekoliko društava iza kojih stoje moćne matice motre CO i pripremaju ponudu. Šopinga bi moglo biti i u susjedstvu, glasne su priče o prodaji Triglava, a nije nemoguće da se i u ostatku regije, posebno na bosanskohercegovačkom prostoru i u Srbiji zbog repova financijske krize, zalomi još neka ponuda za prodaju društava iza kojih je lokalni kapital.
Uz to, dio osigurateljnih eksperata ocjenjuju da bi uz Croatiju i na hrvatskom tržištu moglo biti još nekih transakcija, dogodi li se izdašna ponuda koja se ne odbija. Najčešće se spominje HOK, no neki misle da i vlasnici četiri društva unutar koncerna Agram (Agram životno, Euroherc, Jadransko i Sunce) pomalo dvoje o prodaji. Njihov portfelj je radi tržišne snage gotovo jednako atraktivan kao i Croatia osiguranja. Mjeri li se pak dugoročni potencijal regije tu je slika šarolika. Autoodgovornost može biti veliki motiv za dolazak stranaca radi premije koja je na ovim prostorima u prosjeku skuplja nego u mnogim europskim državama. Hrvatska je u ovoj premiji lider regije sa lani ostvarenih 392 milijuna eura.
Uz iznimku Slovenije, gdje su životna i zdravstvena osiguranja godinama znatno premašila premiju na autoodgovornosti, u svim ostalim državama upravo te dvije vrste polica imaju prostor za veliki rast. Srbija ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske i četiri puta više od Slovenije, a na životnim osiguranjima lani je ugovorila tek 105 milijuna eura premije, Hrvatska 327, Slovenija čak 579. Oprečnost na policama zdravstvenih osiguranja još je izraženija. Slovenija je u 2012. imala premiju u visini svima nedostižnih 468 milijuna eura, Hrvatska je ostvarila jedva 32 milijuna, a Srbija skromih 10 milijuna eura. Ostale države tek su na počecima, iako primjerice osiguratelji u Makedoniji nude zdravstvena osiguranja ta je premija lani bila manja od 50 tisuća eura.
Irski osiguratelji Lifeguard i Canterbury kao da su danima prije stajali u zasjedi kod Hanfe, dozvolu su naime dobili već drugog srpnja i otvorili serijal novih dolazaka. Gotovo po njihovu tragu stigli su također irsko društvo Pine Indemnity, pa belgijski Ducroire SA. Zatim i slovenska Prva kreditna zavarovalnica, inačica Hrvatskog kreditnog osiguranja pa Allianz Risk Transfer iz Amsterdama i International Transport IC iz Londona. Onda njemački Mannheimer Versicherung te još jedan Britanac - Society of Lloyd's.Što je toliko intrigantno na hrvatskom tržištu, ograničenom i ljudstvom i ekonomskom snagom da s nedavnim brisanjem granica već privuče toliko novih igrača? Naime, ukupna premija ugovorena kroz aktivnost ovdje već prisutnih 28 konkurenata u branši osiguranja, u 2012. iznosila je tek 1,2 milijarde eura.
Dva su moguća motiva dolaska novih stranaca ili planiranje neke lokalne akvizicije ili pozicioniranje za daljnji iskorak u regiju koja dugoročno gledano ipak ima veći potencijal. Na šest tržišta nekadašnje zajedničke države premija je prošle godine dosegnula 4,23 milijarde kuna, uključivši naravno i lanjski hrvatski učinak.Vlada traži kupca za Croatia osiguranje, od eventualnih interesenata unutar branše za sada se izravno očitovao samo poljski PZU te naravno domaći Adris čiji je temeljni biznis ipak potpuno druge naravi. Međutim, javna je tajna da još nekoliko društava iza kojih stoje moćne matice motre CO i pripremaju ponudu. Šopinga bi moglo biti i u susjedstvu, glasne su priče o prodaji Triglava, a nije nemoguće da se i u ostatku regije, posebno na bosanskohercegovačkom prostoru i u Srbiji zbog repova financijske krize, zalomi još neka ponuda za prodaju društava iza kojih je lokalni kapital.
Uz to, dio osigurateljnih eksperata ocjenjuju da bi uz Croatiju i na hrvatskom tržištu moglo biti još nekih transakcija, dogodi li se izdašna ponuda koja se ne odbija. Najčešće se spominje HOK, no neki misle da i vlasnici četiri društva unutar koncerna Agram (Agram životno, Euroherc, Jadransko i Sunce) pomalo dvoje o prodaji. Njihov portfelj je radi tržišne snage gotovo jednako atraktivan kao i Croatia osiguranja. Mjeri li se pak dugoročni potencijal regije tu je slika šarolika. Autoodgovornost može biti veliki motiv za dolazak stranaca radi premije koja je na ovim prostorima u prosjeku skuplja nego u mnogim europskim državama. Hrvatska je u ovoj premiji lider regije sa lani ostvarenih 392 milijuna eura.
Uz iznimku Slovenije, gdje su životna i zdravstvena osiguranja godinama znatno premašila premiju na autoodgovornosti, u svim ostalim državama upravo te dvije vrste polica imaju prostor za veliki rast. Srbija ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske i četiri puta više od Slovenije, a na životnim osiguranjima lani je ugovorila tek 105 milijuna eura premije, Hrvatska 327, Slovenija čak 579. Oprečnost na policama zdravstvenih osiguranja još je izraženija. Slovenija je u 2012. imala premiju u visini svima nedostižnih 468 milijuna eura, Hrvatska je ostvarila jedva 32 milijuna, a Srbija skromih 10 milijuna eura. Ostale države tek su na počecima, iako primjerice osiguratelji u Makedoniji nude zdravstvena osiguranja ta je premija lani bila manja od 50 tisuća eura.
Коментари
Постави коментар