Paradoks poreskih olakšica

U Srbiji je Vlada spremna da ponudi izjednačavanje poreskog tretmana dobrovoljnih penzijskih fondova i životnog osiguranja, čime osiguravači nisu zadovoljni; situacija u Hrvatskoj je obrnuta - osiguravači su nezadovoljni što nemaju isti poreski tretman kao privatni penzijski fondovi, dok u Bosni i Herecegovini se još i ne razmišlja o tome kako podstaći kupovinu životnih osiguranja jer još ne postoji niti jedan dobrovoljni penzioni fond.U izbornoj godini teško je očekivati da bi se neko bavio cjelovitom reformom poreskog i penzionog sistema.

U Srbiji je i dalje neizvjesno da li će država uvesti poreske olakšice za životno osiguranje po modelu koju su zahtevali osiguravači koji se bave životnim osiguranjem. U isto vrijeme u Hrvatskoj se razmišlja o ukidanju podsticaja za ovu vrstu štednje, dok se planira uvođenje olakšica za poslodavce koji uplaćuju u dobrovoljne penzijske fondove.

Slobodan Ilić, državni sekretar u Ministarstvu finansija republike Srbije, izjavio je da se još analizira koliko bi prihoda država morala da se odrekne ako bi se uveo „francuski model" olakšica koji su predložile osiguravajuće kompanije, i koji podrazumeva povrat poreza za one koji su uplaćivali životno osiguranje u visini od 25 odsto uplaćene premije u prethodnoj godini.

Ilić je rekao da je država spremna da izjednači poreski tretman životnog osiguranja sa olakšicama koje imaju dobrovoljni penzijski fondovi, a koje podrazumevaju oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa poslodavcima na uplate za zaposlene u dobrovoljni penzijski fond do 3.894 dinara.

„Vodimo intenzivne razgovore sa osiguravačima. Deo ministarstva kao što je Uprava za javni dug, bliži je ideji osiguravača o poreskom podsticaju, dok Sektor za fiskalnu politiku još analizira koliko bi prihoda država morala da se odrekne kada bi se odlučili za taj model", istakao je Ilić.

Osiguravači nisu zadovoljni idejom izjednačavanja tretmana sa penzijskim fondovima iz više razloga. Prvi je što se te beneficije odnose samo na uplate poslodavaca radnicima, što znači da one ne bi obuhvatile celokupnu populaciju. Drugi razlog je što bi to značilo uplatu premije u dinarima, dok je po mišljenju 13 osiguravača koji se bave životnim osigurajem "prednost životnog osiguranja upravo štednja u evrima".

Šta žele Hrvati

Sa druge strane, u susjednoj Hrvatskoj osiguravači zameraju Vladi što životna osiguranja neće imati isti status kao dobrovoljni penzijski fondovi kad je o podsticajima riječ. Hrvatska Vlada je, u sklopu mjera za oporavak privrede, najavila ukidanje svih poreskih olakšica među kojima su i one za životno osiguranje i dobrovoljne penzijske fondove. Međutim, u istom paketu mjera stoji da Ministarstvo finansija republike Hrvatske do decembra ove godine treba da predloži model po kome bi se uveli poreski podsticaji za poslodavce koji radnicima uplaćuju privatne penzije u tzv. treći stub.

Prema pisanju hrvatskog „Poslovnog dnevnika", industrija osiguranja u Hrvatskoj već godinama bezuspešno traži od države takav status za uplate polisa životnih osiguranja. Na ovaj način, smatraju hrvatski osiguravači, svi koji za starost štede kroz polise životnog osiguranja dvostruko su „zakinuti" - ostaće bez dosadašnjih olakšica, a neće biti ni olakšanja za poslodavce koji uplaćuju životno osiguranje.

Ukidanje poreskih olakšica uticaće, upozoravaju oni, na dalji pad premije i ulaganja s obzirom na zakonsku obavezu investiranja, prvenstveno u državne obveznice i hartije od vrednosti. Hrvatski mediji prenose da je ova industrija nezadovoljna što Vlada preferira „nesigurne načine štednje za razliku od konzervativnih (i reosiguranih) garancija osiguravajuće industrije". Po proračunu hrvatskih osiguravajućih kompanija, mesečna uplata od 250 kuna (oko 34 evra) na rok od 20-30 godina znatno povećava buduću penziju.

Uplate za životna osiguranja treba da budu priznate kao poreski rashod poslodavca. Životna osiguranja imaju primarnu ulogu u odnosu na sve ostale štedne proizvode - imaju dugoročnost i disciplinu štednje. Prosečna premija u Hrvatskoj je oko 4.000 kuna (oko 547 evra) godišnje pa bi valjalo razmisliti da se poreske olakšice ne ukinu u potpunosti, već da se eventualno smanji nivo od 12.000 kuna (oko 1.645 evra) do kojeg su premije bile priznate kao poreski izdatak, poručuje osiguravajuća industrija u Hrvatskoj. Na taj kompromis osiguravajuće tržište bi moralo da pristane, a država bi opet podsticala građane na dugoročnu disciplinovanu štednju.