Potreban nam je značajan zamah da stvari krenu nabolje
Na prijelazu u Novu godinu, s čelnim čovjekom vodećog društva na bh. tržištu osiguranja, Midhatom Terzićem, razgovarali smo o godina iza nas, ali i o planovima za 2015.
Kako biste ocijenili stanje i kretanja na tržištu osiguranja u BiH u 2014. godini? Koji su bili ključni izazovi?
Kretanja na tržištu osiguranja tokom 2014. godine u najvećoj su mjeri bila određena s protestima koji su se desili u februaru te katastrofalnim poplavama koje su posebno pogodile Bosnu i Hercegovinu, sa štetom koja je procjenjena na oko 4 milijarde maraka. Treća značajna činjenica u vezi s domaćim tržištem osiguranje jest to da je 2014. bila izborna godina, a u izbornoj godini, u pravilu, ekonomska kretanja padaju u drugi plan u odnosu na političke probleme. Tako je bilo i tokom ove predizborne kampanje gdje je pitanjima privrednog oporavka i poboljšanja životnog standarda posvećena mala pažnja.
Osnovni izazovi za osiguravatelje bili su prevazilaženje ekonomskog udara nakon protesta i poplava te plaćanje šteta na osiguranoj imovini a koje su, istina, bile zanemarivog obima ako se porede s ukupnim štetama.
Po čemu će u Vašem društvu ostati zapamćena 2014. godina te na što će te staviti fokus u 2015.?
Protekla godina u Sarajevo-osiguranju je bila izazovna u smislu zadržavanja liderske pozicije na tržištu unatoč svim poteškoćama s kojima se susrećemo. Na tešku ekonomsku situaciju i mali, odnosno, sve manji broj zdravih i likvidnih privrednih subjekata došli su, kao posljedica, protesti i demonstracije te katastrofalne prirodne nepogode u maju i avgustu koje su nas sve pogodile.
Sarajevo-osiguranje je pored humanitarne pomoći osiguranicima i svojim uposlenicima te brze reakcije u dijelu isplate šteta, bilo primorano i da sanira štetu na vlastitim objektima u pogođenim područjima. Uz nadu da 2015. godina neće donijeti štete ovakvih razmjera, fokus u narednoj godini će i dalje biti na zadržavanju zdravog portfelja u neživotnim osiguranjima te širenje portfelja u dijelu životnih osiguranja i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranje.
Kako ocjenjujete trenutačni zakonodavni okvir te što očekujete od nove vlasti u BiH po pitanju zakonskog uređenja tržišta osiguranja?
Kada je u pitanju zakonodavni okvir, evidentno je da je struka osiguranja putem Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH bila incijator više izmjena zakonskih akata. Najznačajnije su svakako aktivnosti koje su onemogućile donošenje po osiguravajuća društava izuzetno nepovoljniih i diskriminatornih odredbi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Osim toga, dosta je urađeno na donošenju novog Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu te Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u privatnom osiguranju.
Nažalost, ovi zakonski akti još su uvijek u parlamentarnoj procedure ili čak nisu ni došli do nje. Od nove vlasti stoga očekujem da se u što kraćem roku konstituira i da se posveti ekonomskom oporavku i razvoju te stvaranju prilika za otvaranje novih radnih mjesta. Država ne treba da bude poslodavac, nego da aktivno djeluje na kreiranju ambijenta u kojem će se domaći i inostrani poslodavci osjećati komotno, a ne da im se stalno kreiraju novi nameti i stvaraju nove prepeke za rad. Kad je osiguranje u pitanju, od novih vlasti očekujem isto ono što smo očekivali i od dosadašnjih: korektan odnos i što brže usvajanje izmjena temeljnih zakonskih rješenja te zaštitu državne imovine kroz osiguranje.
Gdje leži potencijal bh. tržišta osiguranja?
Postavlja se pitanje da li tržište osiguranje u BiH uopće ima potencijal u okolnostima u kojima poslujemo. No, ako budemo optimisti i pozitivno odgovorimo na ovo pitanje, svakako da potencijal leži u osobnim osiguranjima, dakle osiguranjima života te dijelom i u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranje. Međutim, životna osiguranja su vezana prije svega za dugoročno planiranje i ulaganje sredstava koja velika većina građana BiH, nažalost, nije u mogućnosti da odvaja. Uz reformu penzionog i zdravstvenog osiguranja potreban nam je značajan pozitivan zamah i na političkom i na ekonomskom planu da bi se stvorile okolnosti u kojima bi građani znatnije ulagali u osiguranje i prestali da ga tretiraju kao "nužno zlo", odnosno da bi počeli da razvijaju svijest o značaju osiguranja u svakodnevnom životu.
Kretanja na tržištu osiguranja tokom 2014. godine u najvećoj su mjeri bila određena s protestima koji su se desili u februaru te katastrofalnim poplavama koje su posebno pogodile Bosnu i Hercegovinu, sa štetom koja je procjenjena na oko 4 milijarde maraka. Treća značajna činjenica u vezi s domaćim tržištem osiguranje jest to da je 2014. bila izborna godina, a u izbornoj godini, u pravilu, ekonomska kretanja padaju u drugi plan u odnosu na političke probleme. Tako je bilo i tokom ove predizborne kampanje gdje je pitanjima privrednog oporavka i poboljšanja životnog standarda posvećena mala pažnja.
Osnovni izazovi za osiguravatelje bili su prevazilaženje ekonomskog udara nakon protesta i poplava te plaćanje šteta na osiguranoj imovini a koje su, istina, bile zanemarivog obima ako se porede s ukupnim štetama.
Po čemu će u Vašem društvu ostati zapamćena 2014. godina te na što će te staviti fokus u 2015.?
Protekla godina u Sarajevo-osiguranju je bila izazovna u smislu zadržavanja liderske pozicije na tržištu unatoč svim poteškoćama s kojima se susrećemo. Na tešku ekonomsku situaciju i mali, odnosno, sve manji broj zdravih i likvidnih privrednih subjekata došli su, kao posljedica, protesti i demonstracije te katastrofalne prirodne nepogode u maju i avgustu koje su nas sve pogodile.
Sarajevo-osiguranje je pored humanitarne pomoći osiguranicima i svojim uposlenicima te brze reakcije u dijelu isplate šteta, bilo primorano i da sanira štetu na vlastitim objektima u pogođenim područjima. Uz nadu da 2015. godina neće donijeti štete ovakvih razmjera, fokus u narednoj godini će i dalje biti na zadržavanju zdravog portfelja u neživotnim osiguranjima te širenje portfelja u dijelu životnih osiguranja i dobrovoljnom zdravstvenom osiguranje.
Kako ocjenjujete trenutačni zakonodavni okvir te što očekujete od nove vlasti u BiH po pitanju zakonskog uređenja tržišta osiguranja?
Kada je u pitanju zakonodavni okvir, evidentno je da je struka osiguranja putem Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BiH bila incijator više izmjena zakonskih akata. Najznačajnije su svakako aktivnosti koje su onemogućile donošenje po osiguravajuća društava izuzetno nepovoljniih i diskriminatornih odredbi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Osim toga, dosta je urađeno na donošenju novog Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu te Nacrta zakona o izmjenama i dopunama zakona o posredovanju u privatnom osiguranju.
Nažalost, ovi zakonski akti još su uvijek u parlamentarnoj procedure ili čak nisu ni došli do nje. Od nove vlasti stoga očekujem da se u što kraćem roku konstituira i da se posveti ekonomskom oporavku i razvoju te stvaranju prilika za otvaranje novih radnih mjesta. Država ne treba da bude poslodavac, nego da aktivno djeluje na kreiranju ambijenta u kojem će se domaći i inostrani poslodavci osjećati komotno, a ne da im se stalno kreiraju novi nameti i stvaraju nove prepeke za rad. Kad je osiguranje u pitanju, od novih vlasti očekujem isto ono što smo očekivali i od dosadašnjih: korektan odnos i što brže usvajanje izmjena temeljnih zakonskih rješenja te zaštitu državne imovine kroz osiguranje.
Gdje leži potencijal bh. tržišta osiguranja?
Postavlja se pitanje da li tržište osiguranje u BiH uopće ima potencijal u okolnostima u kojima poslujemo. No, ako budemo optimisti i pozitivno odgovorimo na ovo pitanje, svakako da potencijal leži u osobnim osiguranjima, dakle osiguranjima života te dijelom i u dobrovoljnom zdravstvenom osiguranje. Međutim, životna osiguranja su vezana prije svega za dugoročno planiranje i ulaganje sredstava koja velika većina građana BiH, nažalost, nije u mogućnosti da odvaja. Uz reformu penzionog i zdravstvenog osiguranja potreban nam je značajan pozitivan zamah i na političkom i na ekonomskom planu da bi se stvorile okolnosti u kojima bi građani znatnije ulagali u osiguranje i prestali da ga tretiraju kao "nužno zlo", odnosno da bi počeli da razvijaju svijest o značaju osiguranja u svakodnevnom životu.
Коментари
Постави коментар